Cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, suočava se s novom stvarnošću, potpuno drugačijim životom i svakodnevicom. Za zaštitu sebe, svojih bližnjih, susjeda i ostalih građana, svi se zadržavaju više u kućama, ne viđaju se s obitelji i prijateljima, radi se u novim uvjetima, nema izlazaka u kino ili kafić, a turistička putovanja nisu u bližem planu. Kada neke stvari više nisu dostupne, najlakše je spoznati koliko su bitne, što je pokazalo i istraživanje u kojem se građane pitalo - koje tri aktivnosti Hrvatima najviše nedostaju. 

Razumljivo je da u trenutnoj situaciji društvenog distanciranja većini najviše nedostaju obitelj i prijatelji, ali osim njih, Hrvatima najviše nedostaju odlasci na piće s prijateljima, što je reklo 32% građana. Gledajući po dobi, skupina kojoj ova vrsta aktivnosti je uvjerljivo na prvom mjestu su oni od 18 do 29 godina – čak 52% njih je odlazak na piće s prijateljima u kafić odabralo među top tri aktivnosti koje im trenutno nedostaju. 

Na drugom mjestu su odlasci u prirodu na izlet ili planinarenje koji nedostaju 30% naših sugrađana – nesumnjivo, ljudima je dozlogrdilo biti u svojim domovima i željni su zelenila i svježeg zraka, kao i raznih fizičkih aktivnosti u prirodi. Ovo je posebno karakteristično za dobne skupine iznad 30 godina, oni mlađi ipak u nešto manjoj mjeri čeznu za prirodom.

Treća stvar koja Hrvatima najviše nedostaje je uobičajeno radno okruženje (njih 25% odabralo u top 3 aktivnosti), odnosno odlazak na posao ili na fakultet. Većina zaposlenih barem trećinu svog dana je navikla provoditi na poslu, tako da ne čudi da Hrvate u velikoj mjeri pogađaju novi uvjeti rada u kojim su se našli. Osim toga, dosta ljudi ostalo je bez posla, mnogi rade manje i primaju manje plaće, a mnogi rade od kuće gdje često nisu idealni uvjeti za rad. Ovu treću poziciju odlazak na posao/fakultet dijeli sa željom za odlaskom u kafić na kavu. Iako često spominjano kao „omiljeni sport u Hrvata“, odlasci na kavu su se ipak našli na podjeli trećeg mjesta omiljenih aktivnosti koje im nedostaju u ovo vrijeme. Odmah iza njih na petom mjestu je roštiljanje s prijateljima, koje je 23% Hrvata označilo kao aktivnost koju bi si rado voljeli priuštiti, ali na žalost trenutne okolnosti ih u tome sprječavaju.

Kada se pogledaju razlike po spolu, muškarcima više nedostaju aktivnosti vezane uz sport, a to uključuje i bavljenje sportom, ali i gledanje sportskih događaja uživo, odnosno na TV-u. U muške favorite ulazi i roštiljanje s prijateljima, dok ženama nešto više nedostaje normalno radno okruženje, zatim shopping odjeće i obuće, odlasci frizeru i kozmetičaru, ali i odlasci u knjižnicu.

Studentima daleko najviše nedostaju odlasci na piće s prijateljima - čak 2/3 svih studenata je to istaknulo, ali im u velikoj mjeri nedostaju i fakultet, predavanja te uobičajeni uvjeti za učenje. Oni mlađe i srednje dobi, ispitanici između 18 i 44 godina, jedini navode da im nedostaju večernji izlasci tijekom vikenda, a onima starije dobi (60-75) mnogo više nedostaje odlazak na tržnicu – čak polovica njih je navela da je to jedna od tri stvari koje im najviše nedostaju. Uz to, najstarijoj dobnoj skupini nedostaje više od ostalih i odlazak u knjižnicu.

Gledano po regijama Hrvatske, oni iz sjevernih krajeva češće navode da im nedostaje odlazak u restorane i roštiljanje s prijateljima, stanovnicima Zagreba češće nedostaje odlazak u kino ili kazalište, dok u Dalmaciji češće ističu nedostatak praćenja sportskih događaja na TV-u, ali i odlaske frizeru ili kozmetičaru.

Zanimljivo da su turistička putovanja relativno rijetko navođena među top tri aktivnosti koje ljudima nedostaju u ovom razdoblju ograničenja izazvanih koronavirusom, no to je vjerujemo dosta povezano i s timingom kad nam se sve ovo događa – ovo naprosto nije razdoblje ni u normalnim uvjetima kad jako puno ljudi turistički putuje, ali s približavanjem ljeta vjerojatno će i maštanja o putovanjima biti zastupljenija.

Optimizam građana raste, kao i povjerenje u novi paket mjera Vlade

Zabrinutost građana za širenje koronavirusa postupno slabi u svom intenzitetu, ali broj zabrinuti se ne smanjuje, čak je i blago porastao. Naime, iako je i dalje preko 80% građana zabrinuto zbog širenja epidemije, udio onih koji su jako zabrinuti je u padu i sada je na 16%, dok većina građana je zabrinuta „u određenoj mjeri“, točnije njih 69%. Ovaj pad intenziteta zabrinutosti karakterističan je za osobe mlađe od 60 godina, a uvjerljivo najmanje onih najzabrinutijih ima u najmlađoj dobnoj skupini koja je ovim istraživanjem zahvaćena, a to su oni u dobi od 18 do 29 godina gdje je „jako zabrinutih“ sada samo 9%. Usporedbe radi, među najstarijima, onima u dobi od 60 do 75 godina „jako zabrinutih“ je tri do četiri puta više (32%).

Zanimljivo je promatrati i kako se mijenjao fokus ove zabrinutosti kroz vrijeme. Ono što je konstanta kroz cijelo vrijeme od pojave epidemije, to je briga za obitelj, što je u fokusu oko 80% građana konstantno, bez većih odstupanja i to je dobro jer upravo ta briga za druge je temelj za prihvaćanje svih mjera opreza koje je potrebno provoditi kako bi se spriječilo širenje virusa. S druge strane, briga za vlastito zdravlje ili bolje rečeno osjećaj da je ono ugroženo je jedna od karakteristika koja varira tijekom vremena, najvjerojatnije ovisno o tome kako ljudi doživljavaju da je ugrožena skupina kojoj oni sami pripadaju. Ta percepcija ovisi u dobroj mjeri o podacima koji se objavljuju, pa se neke skupine u određenom razdoblju osjećaju manje, a neke više zabrinuto. Od ostalih pokazatelja primjećujemo da slabi osjećaj opće zabrinutosti, vjerojatno jer je sada ta zabrinutost više usmjerena prema konkretnim problemima, dok je briga za gubitak nakon početnog rasta stala na oko 20%, toliko naših sugrađana nije sigurno hoće li zadržati svoj posao zbog posljedica koje epidemija ima na gospodarstvo uopće. 

Vlada RH ima sve veću podršku za mjere koje provodi i koje je najavila. Drugi paket mjera pomoći gospodarstvu i najava dodatnih mjera koje su usmjerene na pomoć građanima, sada se već jasnije vide i u osjetno većem udjelu onih građana koji u cijelosti podržavaju vladine mjere – u odnosu na prethodno mjerenje, ta podrška je narasla sa 42% na 55%. Tako je udio onih koji vladi daju punu podršku sada nadmašio udio onih koji imaju određene rezerve, a koji je sada 41%. Da ove mjere zaista imaju sve veću bazu onih koji ih smatraju dobrim govori i podatak da je udio onih koji ekonomske mjere Vlade RH smatra neprimjerenim sada samo 4%.

Svakako je dobro i to što imamo vrlo stabilnu situaciju oko toga kako građani percipiraju mjere koje su donesene s ciljem kontrole širenja koronavirusa. Imamo blagi rast udjela onih koji ih smatraju primjerenima i sada je to gotovo ¾ građana, što je i najbolji rezultat do sad. Najava određenih smanjenja restrikcija dovela je do smanjenja udjela onih koji mjere smatraju prestrogim, osobito među najmlađom i najstarijom dobnom skupinom, više je onih koji ih smatraju primjerenima.

Pozitivni pomaci koje provode institucije u RH koje se nose s ovom kriznom situacijom, očituju se i u sve pozitivnijem stavu građana prema razvoju situacije oko epidemije koronavirusa. Tako bilježimo veliki skok u tom pogledu jer čak 81% ispitanih građana misli da stvari idu na bolje, a tu je još i 5% onih koji misle da idu na puno bolje. Ovaj optimizam je posljedica kombinacije čimbenika, ne samo mjera Vlade RH i dobrog rada Stožera civilne zaštite koji epidemiju drži pod kontrolom, nego vjerujemo i povoljnih vremenskih prilika koji cijeloj situaciji daju pozitivnije ozračje.

Istraživanje je provela agencija Valicon, online na nacionalno reprezentativnom uzorku od 523 ispitanika, jučer i prekjučer.