Francuska je u problemima, u 24 sata je umrlo najviše ljudi dosad - 1427 u jednom danu! Zanimljivo je da imaju gotovo isti broj zaraženih kao Nijemci - oko 100.000. u Francuskoj je umrlo ukupno 9000 ljudi, u Njemačkoj 2000.
- Otkažite planove za 2020.! Pitali smo naše najbolje znanstvenike kada će sve ovo završiti, evo što kažu
- Biolog Kurolt: 'Više testiranja na koronavirus izazvalo bi lažnu sigurnost kod građana'
Zašto jedni imaju smrtnost 10 posto, drugi dva posto? Čeka li Francuze isto ono što se dogodilo u Italiji i Španjolskoj? I može li se slučaj triju zemalja objasniti time da se mediteranski narodi više grle i ljube - jer nigdje u Aziji nije bilo ni slično. Jesu li najpogođeniji oni gradovi s najgušće naseljenim stanovništvom?
Na sva ta pitanja odgovorit će gost Direkta, biolog i stručnjak za genetiku doktor MiroslavRadman, profesor na Mediteranskom institutu za istraživanje života.
"Teško je reći, mislim da smo mi na Mediteranu nešto teži za disciplinu, ali gledajte, karantena je počela u Dubrovniku prije sedam stoljeća, bili smo disciplinirani. Može se reći da se bolje naći u Hrvatskoj nego u nekoj od razvijenijih zemalja. Naravno, kultura puno utječe, ali sve se može mijenjati. Kod nas je zbog liderstva odgovornih i političara situacija ovakva kakva jest. Sretan sam što sam tu, a ne u Italiji ili Francuskoj."
Veći gradovi su gušće naseljeni i možda je u tome razlog što su teže pogođeni. Najbolji primjer je New York. Ali, to nije odgovor na pitanje zašto je smrtnost u nekim zemljama 10 posto, u drugima dva posto.
"Svakako, putovanja i gustoća populacije u velikim gradovima u prošlosti i sad pomaže širenju infektivnih bolesti. Ima puno mogućnosti jer virus nije identičan, puno se mijenja i mutira, mijenja genetski kod, visokom frekvencijom. Identičnih virusa ove vrste ima jako malo, dakle, da su sva genetska slova ista. Već to je razlog da je priroda virusa u detalju različita dok se razmnaža s visokom stopom grešaka u kopiranju gena. Virus nije identičan, ni ljudi, ali ni kulture... Ima sto razloga zašto je ovako. Ne radi se o matematici već život biologiji i dinamici u svakom smislu."
Sve to sugerira da je negdje virus slabijeg soja virus, a drugdje jačeg, što rezultira gorim posljedicama po oboljele.
"Apsolutno je moguće. Nije provjereno, ali je vjerojatno. Otprilike imam ideju koliko je učestala promjena u genima i možemo biti sigurni da virusi nisu identični pa statistika igra ulogu. Kao da bacamo kocke i drugačije kulminacije padaju u Njemačkoj, Splitu ili Zagrebu. To je biologija - neindentičnost. Zato je vrlo teško predviđati išta, osim da je izolacija zasad najefikasniji način da se širenje zaraze uspori ili zaustavi."
Logično je i za pretpostaviti da je smrtnost manja od brojki kojima se barata jer 50 posto ljudi uopće nema simptome, a "nosi"virus. Stoga, vrlo je lako moguće da je zaraženih puno više od onoga što znamo.
"Ne vjerujem da je produktivno gubiti vrijeme na razmišljanje o postocima, to će se mijenjati jer sve evoluira. Mislim da bi mi mogli samo nastaviti na ovaj uspjeh, da je bolje bitiu Hrvatskoj nego u razvijenijim zemljama. Već imamo sumamed, koji je jedan od dva lijeka u tandemu, jedinom dosta efikasnom liječenju infekcije. Imamo i tradiciju Imunološkog zavoda profesora Drage Ikića, sad samo ova generacija u ovom momementu učiniti da bismo bili divovi na čijim će ramenima graditi sljedeća generacija. Tinka Vidović osvojila je treće mjesto na svjetskom natjecanju u otkrivanju potencijalnog lijeka protiv koronavirusa. Jako smo se dobro zaletjeli, momentalno smo u pozitivnom naletu, u svakom smislu. Izazov je baciti se na istraživanje lijeka. Ne treba biti posramljen moći velikih zemalja jer se vidi koliko im to dosad nije puno pomoglo. Originalnost u kreativnosti kako istraživati lijek protiv posljedica ovog virusa je ključ."
- Cijeli svijet traga za lijekom protiv koronavirusa: Splitska znanstvenica možda ima rješenje u rukama
- Britanski znanstvenici objavili što je presudno za uspješno suzbijanje pandemije koronavirusa
Svijet čeka cjepivo, no teško je očekivati da će ga dočekati ove godine. Također, prvislučaj u Hrvatskoj zabilježen je 25. veljače, blizu smo Italije i možda se virus pojavio kod nas ranije, a da nismo znali.
"To je lutrija. Prije godinu dana nikako, a da li će biti dvije ili tri godine, nemoguće je predvidjeti. I budući da je asimptomatičnihinficiranih, moguće je da se koronavirus pojavio ranije u Hrvatskoj. Ali, razmnaža se i prenosi, no nema svaka osoba istu šansu. Naš imuni sistem baca kocke kako bi pogodila koje je antitijelo najefikasnije. Milijuni pokušaja su potrebni a tako nešto svakog sata dok se slučajem ili srećom ne pojavi najefikasnije. U tom slučaju osoba ima sreću i ozdravit će, a druga osoba imat će peh i oboliti. Dakle, biologija je takva, teško je išta predvidjeti. Komplicirana su ljudska i virusna biologija jer ne znamo kakve će se promjene u genima antitijela i virusa događati. Velika hazarderska igra", zaključio je profesor Radman.
