Na današnjoj sjednici Vlade usvojen je travanjski paket mjera za pomoć gospodarstvu za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa.
Neke od točaka koje su bile na dnevnom redu otvorenoga dijela sjednice Vlade su i informacije o aktualnom stanju i poduzetim aktivnostima vezanim za koronavirus u Republici Hrvatskoj, te o aktivnostima Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
Na početku sjednice premijer Andrej Plenković je rekao:
"Prije svega bih se želio zahvaliti svima koji proteklih mjesec dana rade sve da spriječe širenje zaraze", rekao je Plenković.
Zahvalio se zdravstvenom osoblju.
Plenković je sve pozvao na strpljivost i na povjerenje svim sastavnicama vlasti, struci.
"Ovo nije lako, ova nagla promjena nikome nije laka", rekao je i dodao:
"Struka je ključna. Naše odluke ne temelje se na politici, one se temelje na procjenama onih koji su svoje živote posvetili borbama protiv zaraznih bolesti", rekao je Plenković dodavši da se trenutno s ovom epidemijom borimo metodologijom ranijih stoljeća, odvajanjem zaraženih od zdravih.
"To je jedina metoda koja sada daje rezultate", rekao je.
Plenković je također napomenuo da i puno bogatije zemlje nemaju ovakve rezultate kakve ima Hrvatska.
- Plenković predstavio paket mjera: 'Mirovine ne diramo, ne dolazi u obzir! Minimalac će biti 4000 kuna'
- Vlada spremna na zaduživanje, ali uz iznimku: 'Učinit ćemo to da sačuvamo radna mjesta i poduzeća!'
- Poduzetnici zadovoljni novim mjerama, ali... 'Mogu li tvrtke sad vratiti otpuštene radnike?'
- Direkt donosi prve reakcije poduzetnika na Vladin paket mjera: 'Tražimo nula troškova za nula prihoda'
Kazao je i da je ova pandemija izazvala nezamislive posljedice na naše gospodarstvo, na osjećaj društva što nam se zbiva.
"Mi smo u fazi prilagodbe. Zbog toga je prvih 20-ak točaka vlade posvećeno borbi protiv koronavirusa. Jedna je ključna poruka: država povlači poteze stati ćemo iza hrvatskog radnika i iza gospodarstvenika", rekao je Plenković.
"Uz ove mjere, vlada će raditi i na tome kako jednom kad ova epidemija završi što prije i što učinkovitije ponovo pokrenuti gospodarstvo i poslovanje", rekao je premijer.
"Apeliram na temeljno načelo, a to je načelo solidarnosti. Svi skupa moramo, bilo u privatnom ili javnom sektoru, biti svjesni da teret moramo iznijeti solidarno. To će zahtijevati odricanja od svih", rekao je Plenković. Dakle, Plenković je kazao kako ni ljudi koji se plaćaju iz proračuna neće biti neokrznuti ovom krizom.
Nadalje, Plenković je rekao da se traže što povoljniji izvori financiranja.
"Moramo biti svi u istom brodu. Mi to i jesmo. Vjerujem da su ove mjere dobro kalibrirane, one su nastavak prvog seta mjera, one su isto bile dobro kalibrirane u tom trenutku", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Linearan rast
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da je od ukupno 7680 testiranih, prema jučerašnjem izvješću u Hrvatskoj 963 zaraženih. Beroš je posebno istaknuo da je nakon potresa u Zagrebu rast ostao linearan.
Poručio je, također, da su sve dosad uvedene restriktivne mjere temeljene na znanstvenim dostignućima
"Manjina koja negira epidemiju ugrožava odgovorne i poništava prednost koju smo dobili pravovremenom pripremom", rekao je ministar Beroš o onima koji krše mjere Stožera poručivši da su uspjeli prolongirati eksponencijalni rast, te da budućnost ovisi o svakom pojedincu.
"Ostanite doma", poručio je Beroš građanima.
"Zadovoljni smo ponašanjem građana"
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da su sve mjere privremene i bit će na snazi onoliko dugo koliko za njima bude potreba.
"Zadovoljni smo ponašanjem građana, zbog toga Hrvatska nema eksponencijalni rast", poručio je Božinović.
Trenutno, istaknuo je Božinović, radi oko 70.000 osoba zdravstvenog sustava, koje uključuje i zdravstveno i nezdravstveno osoblje.
"Na dnevnoj bazi angažirano je i oko 7000 policijskih službenika u cijeloj Hrvatskoj", rekao je Božinović.
Marić o travanjskom paketu mjera
Travanjski paket gospodarskih mjera na sjednici Vlade predstavio je ministar financija Zdravko Marić.
"Prijedlog zaključka kao prva i sveobuhvatna točka svih ovih osam točaka utvrđuje mjere pomoći gospodarstvu", rekao je ministar financija.
Prva mjera je, kazao je Marić, povećanje pomoći poduzetnicima sa 3250 na 4000 kuna za isplaćivanje plaća.
"Mi kažemo da ovo nije plaća, nadamo se da će mnogi poduzetnici svojim radnicima moći više isplatiti od ovog iznosa", poručio je Marić.
"Iz svih ovim mjera mislim da je poprilično jasno koliko smo razinu povjerenja povjerili našim poduzetnicima. Molimo ih da na isti način odgovore. Svima je sada jasno što je država, od zdravstva, policije, vojske. Moramo svi dati svoj obol. Hrvatski građani mogu računati da će u idućim mjerama fokus biti na njima, ne samo moratorij na kreditne i porezne obveze, već i druge", najavio je Marić.
Marić je kazao da je i mjera koja je također važna pitanje poreza. Kazao je kako će se osloboditi plaćanje poreza poduzetnike kojima prihod pada za više od 50 posto – u potpunosti ili djelomično.
Oni koji će biti u potpunosti oslobođeni su oni čiji je prihod manji od 7,5 milijuna kuna godišnje a promet im je pao prema spomenutim kriterijima. Onima kojima je prihod veći od 7,5 milijuna će biti oslobođeni u iznosu za koji im je pao promet.
Nakon dužeg izlaganja ministra Marića u kojem je ponovio sve navedeno još jučer na predstavljanju, Vlada je usvojila ove mjere.
Božinović o osobnim i vozačkim dozvolama
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predložio je izmjene zakona o osobnoj iskaznici.
"Predlažemo da se ranije iskaznice smatraju valjanima najdalje 30 dana od isteka roka stare osobne", kazao je ministar i nastavio:
"Predlaže se da vozači najduže 30 dana ne moraju iskazivati zahtjev za novom dozvolom nakon što im istekne stara".
Poručio je da to ne vrijedi za registraciju vozila. Tehnički pregled i dalje će se morati obavljati u roku.
Kada je u pitanju putovnica, Božinović je rekao:
"Predlaže se da se dopusti korištenje putovnice kojoj je istekao rok trajanja do 30 dana, posebno zbog vraćanja hrvatskih državljana", kazao je ministar unutarnjih poslova Božinović.
Točke su prihvaćene.
Izmjene turističkih zakona za financijsko rasterećenje turističkog sektora
Vlada je u četvrtak predložila izmjene i dopune četiri turistička zakona te dopunila dvije uredbe, s ciljem financijskog rasterećenje turističkog sektora i mogućnosti brzog donošenja odluka.
Riječ je dopunama zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, turističkoj pristojbi, pružanju usluga u turizmu i o ugostiteljskoj djelatnosti.
Uz to, dopunjene su uredba o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu RH, kao i uredba o načinu, postupku i uvjetima procjene vrijednosti i prodaje turističkog zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te načinu, postupku i uvjetima za dobivanje koncesije na preostalom turističkom zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.
Te se zakonske i podzakonske izmjene turističkih propisa donose u sklopu Vladine pomoći gospodarstvu u borbi s krizom zbog koronavirusa.
"Naš je interes u ovim okolnostima sačuvati turistički sektor, njegova radna mjesta i osigurati likvidnost, a nastavit ćemo i pratiti daljnji razvoj situacije te po potrebi reagirati", rekao je ministar turizma Gari Cappelli, dodajući da zakonske izmjene i dopune idu za financijskim i administrativnim rasterećenjem turističkih poduzetnika te privatnih iznajmljivača, kao i osiguranjem likvidnosti turističkih zajednica.
Radi manje od 10 posto turističkih kapaciteta
Cappelli je naglasio kako trenutno uopće nema turističkog prometa, a neizvjesno je i kada će ga biti, te da se mjerama nastoji pomoći turizmu.
"Sada radi manje od 10 posto turističkih kapaciteta, ugrožena su brojna radna mjesta koja ćemo, nadam se, i uz mjere Vlade uspjeti sačuvati", rekao je Cappelli.
To se, dodao je, odnosi na stalno zaposlene i sezonce, kojih je oko pet tisuća, a rasterećeni su i privatni iznajmljivači za prvih šest mjeseci od plaćanja oko 164 milijuna kuna za pristojbe za glavne i pomoćne krevete.
"Pripremamo se i za mjere preko HBOR-a i drugih banaka za kredite, a i u Ministarstvu turizma pripremamo plan za 'ubrizgati' oko 600 milijuna kuna u u sektor", najavio je Cappelli.
Moratorij na raskid ugovora od 180 dana za nerealizirana putovanja
Najvažnijom izmjenom u zakonu o pružanju usluga u turizmu Cappeli je izdvojio onu za putničke agencije, odnosno oko raskida ugovora o putovanju u paket aranžmanu u uvjetima posebnih okolnosti zbog nerealiziranog putovanja.
"To uređujemo tako da se stavlja moratorij na raskid ugovora u trajanju od 180 dana od završetka posebnih okolnosti. Putničke agencije u toj situaciji umjesto povrata novca mogu nuditi vaučere koji će biti osigurani policom osiguranja, čime su zaštićena prava potrošača, tj. ako netko tko je uplatio aranžman nakon 180 dana nije mogao ili htio to iskoristiti, moći će dobiti povrat novca za putovanje", objasnio je ministar.
Izmjenama i dopunama zakona o ugostiteljskoj djelatnosti do kraja 2021. predlaže se produženje roka važenja privremenih rješenja za ugostiteljske i objekte u domaćinstvu te na OPG-ovima. Tu se radi o objektima koji su dobili privremena rješenja, jer još nemaju rješenje o legalizaciji, ali su za to predali zahtjev u roku.
U sklopu izmjena tog zakona je i davanje ovlasti ministru da u uvjetima posebnih okolnosti propiše odstupanja od standarda kada su u pitanju obveze ugostitelja, iznajmljivača, članova ili nositelja OPG-ova, a prolongiraju se i rokovi za rekategorizaciju objekata (hotela, kampova, marina i onih u privatnom smještaju).
"To inače hoteli moraju raditi svake četiri godine, a sada to neće morati učiniti, nego kasnije, a privatnim iznajmljivačima koji su od ove godine imali obvezu za (re)kategorizacijom to se odgađa za godinu dana", naveo je Cappelli.
Mogućnost zaduživanja TZ-ova
Dopunama i izmjenama zakona o turističkim zajednicama (TZ) i promicanju hrvatskog turizma vodilo se se računa, kako je naglasio, o likvidnosti i očuvanju radnih mjesta, zbog čega se propisuje mogućnost zaduživanja TZ-ova, uz suglasnost njezinog predsjednika (gradonačelnici, načelnii, župani) i bankovnu garanciju općine, grada ili županije za čije je područje TZ osnovana.
Također se u 2020. i 2021, po izmjenama tog zakona, neće primjenjivati odredba koja određuje iznos koji se u odnosu na ukupne prihode može koristiti za troškove plaća zaposlenih u TZ.
Ovlaštenja Vladi za određivanje visine iznosa i rokova plaćanja turističke pristojbe
Dopunama zakona o turističkoj pristojbi daje se ovlaštenje Vladi da uredbom, u uvjetima posebnih okolnosti, drugačije uredi pitanja koja se odnose na visinu turističke pristojbe i rokove uplate, kao i da uredbom može prenamijeniti sredstva Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent te Fonda za udružene turističke zajednice.
U vezi te pristojbe, Cappelli je na sjednici Vlade podsjetio i da su već Vladinim mjerama iz prvog kruga privatnih 108 tisuća iznajmljivača smještaja i OPG-ove, koji tu pristojbu plaćaju u paušalu, oslobodili plaćanja te pristojbe za prvih šest mjeseci ove godine.
"Time smo ih rasteretili za 164 milijuna kuna", kazao je Cappelli, napominjući da se dopunama uredbi vezanih za koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu RH, promjenjivi dio koncesijske naknade za to zemljište za 2019. neće računati prema propisanom modelu, nego će iznositi simboličnu jednu kunu.
"Tu se plaća fiksni i varijabilni dio te naknade, pri čemu sada varijabilni svodimo na 1 kunu, a plaćanje fiksnog dijela sa rokom do 31. kolovoza odgađamo na rok do 31. studenoga, no ovisit će i o situaciji. U prosjeku time rasterećujemo oko 180 tisuća po kampu, odnosno ukupno 15 do 20 milijuna kuna", kazao je Cappelli.
Vučković najavila interventni otkup 500 tisuća litara mlijeka
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila je četvrtak da se planira interventni otkup oko 500 tisuća litara mlijeka kao mjera pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih koronavirusom.
Izvanredna mjera otkupa mlijeka odnosi na male mljekare, koje otkupljuju do 14 milijuna litara godišnje, a njih je 28.
Naime, s obzirom na otežan pristup tržnicama i na nemogućnost prodaje takvih mljekara u specijaliziranim zatvorenim subjektima, došlo je do viškova, skladišta su napunjena, što bi posljedično na određenim područjima moglo rezultirati prestankom otkupa mlijeka s malih mliječnih farmi,kazala je Vučković uoči sjednice Vlade.
Sadašnja predviđanja pokazuju da bi viška maksimalno do 10. svibnja moglo biti nešto više od dva milijuna litara.
"Mislimo da neće biti toliko, ali smo rezervirali i predviđamo sada prvi takav višak od oko 500 tisuća litara otkupiti i donirati u lancu opskrbe hrane ovlaštenim posrednicima. To je interventni otkup i na taj se način pomaže i malim mljekarskim farmama i malim mljekarama", rekla je Vučković.
Na pitanje planira li se interventni otkup voća i povrća, rekla je kako se za sada nastoji pomoći voćarima i povrćarima kroz suradnju s trgovačkim lancima.
"Pokušat ćemo formirati i digitalnu burzu, a na kraju, ako ne bude funkciniralo tržište, u ovakvim vremenima zadaća je države da pokuša naći rješenje za eventualne viškove i održati proizvodnju", rekla je Vučković, koja smatra da će se u tome uspjeti.