Stručnjaci Ujedinjenih naroda (UN) upozoravaju kako će pandemija koronavirusa pogoršati humanitarnu situaciju na područjima gdje se odvijaju najsmrtonosniji sukobi u svijetu te da će rezultirati jačanjem nasilja i ekonomskim propadanjem.
"Tek smo u prvom činu vrlo dugotrajne drame. Velika je zabrinutost da će ekonomski utjecaj pandemije izazvati više nereda, više sukoba", izjavio je UN-ov stručnjak u New Yorku Richard Gowan za AFP.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je na globalni prekid vatre, međutim, sukobi su se nastavili u žarištima poput Jemena, Libije i Sirije, a situaciju dodatno pogoršava činjenica da su epidemiološke mjere zabrane kretanja ograničile, odnosno, otežale kretanja i posredovanja mirovnih izaslanika te raspodijelu potrebne pomoći sve ranjivijem stanovništvu.
Prema podacima UN-a, u Jemenu, gdje se odvija najgora svjetska humanitarna kriza, je od 2015. godine umrlo nekoliko desetaka tisuća civila, a sukobi jačaju te diplomati za tu državu kažu da je u "slobodnom padu". "Gladomora je opet na obzoru. Sukob ponovno jača. Ekonomija je ponovno u raspadu. Humanitarne agencije su gotovo bez novaca. I još novi problem – COVID-19 širi se bez kontrole", kaže dužnosnik UN-a Mark Lowcock zadužen za humanitarnu pomoć, dodajući da je od travnja polovica obitelji u Jemenu ostala bez najmanje polovice prihoda.
Britanski diplomat također je upozorio i na poražavajuću situaciju u Siriji čija je ekonomija desetkovana gotovo desetljećem građanskog rata, a mjere zabrane kretanja doprinijet će ovogodišnjem padu ratom uništenog gospodarstva od sedam posto.
Zapadnim zemljama prioritet je spasiti vlastite ekonomije
Diplomati poručuju da su zapadne zemlje smanjile humanitarnu pomoć koju šalju u kritične zone jer pokušavaju spasiti vlastite ekonomije pogođene pandemijom. Na summitu u Berlinu koji se održao u siječnju, svjetski vođe obvezali su se na prekid stranog miješanja u građanski rat u Libiji i poštivanje embarga na oružje u okviru plana da se završi devetogodišnji sukob.
Stručnjaci također prate i situaciju u Libanonu gdje je u tijeku najgora ekonomska kriza od građanskog rata 1975.-1990. Nekontrolirana inflacija i kontrola prometa kapitala pridonijeli su siromaštvu, očaju i nasilnim uličnim prosvjedima. „Širom svijeta slika je vrlo sumorna i depresivna“, kaže diplomat UN-a za AFP dodajući da će nazadovanje ekonomije samo pogoršati sukobe u tim zemljama.
