Koronakriza je snažno uzdrmala i hrvatsko gospodarstvo, a brojke pokazuju koliko.
Potpora za očuvanje radnih mjesta ugroženih koronavirusom u iznosu od 3250 kuna za mjesec ožujak isplaćena je za čak 485.000 radnika, što je državu stajalo više od milijardu i pol kuna.
Od sredine ožujka do danas bez posla su ostale 34.000 ljudi. Treba uzeti u obzir i da je gotovo osam tisuća ljudi u istom razdoblju pronašlo posao.
Od početka ožujka ugašeno je čak 1700 tvrtki. No treba reći da je njih 1100 i prije koronakrize bilo u problemima, a oko 600 tvrtki ugašeno je po skraćenom postupku. Budući da to može potrajati i nekoliko mjeseci, prave efekte vidjet ćemo na ljeto.
Koga je sve spasila država i što će dalje biti s mjerama?
Josipin krojački obrt radi punih 36 godina, nije ga zatvorila ni u krizi premda joj je posao šivanja za hotelske lance i restorane potpuno stao. Brzo su se preorijentirali na šivanje maski, kirurških kuta i jednokratne bolničke posteljine.
"Visoka je produktivnost, ali je niska profitabilnost ili je nema. Bez Vladinih potpora ne možemo dalje dok se naš biznis ne oporavi", rekla je Josipa Maslać Petričević, vlasnica obrta Naftalina.
Prijavila je stoga svojih 70 radnika tražeći za njih isplatu minimalnih plaća, kako nikoga ne bi otpustila.
Kako je i najavljeno, u Vladi je službeno objavljen detaljan popis svih 84.000 poslodavaca koji su zatražili potporu u ukupnom iznosu od milijardu i pol kuna za gotovo pola milijuna radnika.
"Ta mjera je bila brza. Unutar deset dana isplaćena, jednostavna i današnjom objavom transparentna", poručio je premijer Andrej Plenković.
A na popisu ima i multinacionalnih kompanija, velikih domaćih tvrtki, no ipak je najveći broj mikropoduzetnika koji zapošljavaju do desetero zaposlenika. Njih je 91 posto. "3500 zahtjeva je odbijeno", rekao je ministar rada, "jer nisu ispunjavali propisane kriterije". Cilj objavljenog popisa je osiguranje transparentnosti potrošenog javnog novca.
"Moramo jamčiti građanima da će potpore imati smisao za koji su dizajnirane, a to je očuvanje radnih mjesta i ekonomije", rekao je Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava.
Takve mjere Josipu su spasile, nikoga nije otpustila, no još ne zna što može očekivati.
"Barem da mjere dodatno produlje, da dočekamo jesen na nogama. Tržište prvo treba prodisati, da mi možemo prodisati", smatra Josipa Maslać Petričević.
Za sada od toga ništa. "U ovom trenutku ne planiramo produljivati mjeru, ali pratimo što se događa i spremni smo odreagirati", rekao je Aladrović.
I u Udruzi poslodavaca zadovoljni su prvim krugom ublažavanja mjera. No i oni prema Vladi idu sa svojim zahtjevima, sve u cilju bržeg oporavka.
"Da se smanje parafiskalni nameti i da se ukine od lokalnih zajednica komunalna naknada, da sav novac bude usmjeren na poslovanje", rekao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
S najvećeg portala za zapošljavanje kažu - nešto se ipak događa
Duljinu i dubinu krize teško je predvidjeti, smatra ministar financija,
"Ni na što nismo gluhi, nijemi i slijepi. Dakle, da je potrebno učiniti i staviti u funkciju mjere koje će olakšati gospodarstvu, da će se staviti fokus na očuvanje radnih mjesta i likvidnosti", rekao je Zdravko Marić.
Tvrtka koja se bavi razvojem videoigara nije bila prisiljena tražiti Vladine mjere. Svijetli je primjer grane koju kriza nije dotaknula.
"Cijeli entertainment raste, a što će biti za mjesec dana, ne znam", rekao je Alan Sumina, suvlasnik Nanobita.
Ne zna nitko. S najvećeg portala za zapošljavanje kažu - nešto se ipak događa.
"Prije smo imali 1000 oglasa na tjedan, pa je to palo na 200, a sada je poraslo za 50 posto", rekao je Alan Mrvac s portala MojPosao.
Prvi put nakon pet tjedana krivulja se kreće prema gore. A na još uvijek kratkoj listi traženih našli su se kuhari, konobari, prodavači i grafički dizajneri.
