Neuroznanstvenik, akademik Ivica Kostović (77), počasni ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, redoviti profesor neuroznanosti u trajnom zvanju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, i dalje se bavi znanošću u miru svog doma, i na Institutu za mozak, ali nikamo drugdje ne izlazi.
S Kostovićem, koji se usavršavao na vodećim sveučilištima u SAD-u i postdoktorirao na Sveučilištu Johns Hopkins, a bio je i konzultant na Yaleu, Večernji list je razgovarao o posljedicama COVID-a na mozak ljudi.
''Prve radove o tome objavili su Kinezi, koji tvrde da su dobili mikro promjene u 50 posto slučajeva u moždanoj cirkulaciji. Na krovu nosne šupljine nalaze se izdanci živaca mozga, prvi neuron njušnog puta i njegovi izdanci su u gornjem dijelu njušne regije nosne šupljine i tim putem virus ulazi u mozak. Kinezi su pokazali da virus zahvaća i oštećuje posebno one dijelove mozga koji primaju informacije preko sinaptičkih veza od njušnog puta.
Gubitak okusa neurološki je znak, ali to mi nije jasno jer je dalek put od okusnih pupoljaka do mozga. Ne znamo kako se virus širi u mozgu i hoće li ostaviti posljedice. Trebat će za to puno istraživanja i znat ćemo to tek za 20 godina.
Danas se zna da se Alzheimer razvije u starijoj dobi, a prvi znakovi te bolesti mogu se analizom magneta naći već 20 godina prije i tako je i kod drugih neurodegenerativnih bolesti. Ne mogu se posljedice COVID-a na mozak otkriti na brzinu, iz tiska je povučeno 30 posto radova jer su na brzinu objavljeni. Amerikanci će prvi objaviti relevantne radove jer imaju sto milijuna zaraženih i vrhunske znanstvenike.
COVID utječe i na mentalno zdravlje, 50 posto američke
populacije, prema nekim istraživanjima, ima neki oblik mentalnih
tegoba kao posljedicu pandemije. Neki ne viđaju članove obitelji,
neki se osjećaju osamljeno, čovjek u dijelu mozga inzula ima
osjećaj za sigurnost, a nevidljivi neprijatelj kao informacija
ulazi preko milijuna naših neurona u mozak i izaziva strah i
nesigurnost'', pojašnjava akademik Kostović.
