Nova studija rađena na pacijentima koji su se zarazili i ozdravili od korone povećava vjerojatnost pretpostavke da bi imunitet na virus mogao biti kratkotrajan, prenosi BBC.
Urođeni imunitet
Znanstvenici na King's Collegeu u Londonu proučavali su kako se tijelo prirodno bori protiv virusa stvarajući antitijela i koliko dugo ta antitijela ostaju u organizmu nakon oporavka.
Gotovo svih 96 ispitanika, koji su sudjelovali u studiji, razvilo je antitijela koja bi mogla neutralizirati i zaustaviti koronavirus. Međutim, koncentracija antitijela počinje opadati nakon tri mjeseca.
Naš imunološki sustav služi kao obrana organizma od infekcija i sastoji se od dva dijela.
Prvi dio je urođena imunološka reakcija koja je uvijek spremna na djelovanje, čim se strano tijelo nađe u našem organizmu. Djeluje oslobađanjem kemikalija koje uzrokuju upalu te pomoću bijelih krvnih stanica koje mogu uništiti inficirane stanice.
Antitijelima je potrebno deset dana
Ipak, ovaj sustav nije uspješan u borbi protiv koronavirusa.
Umjesto njega, potreban nam je adaptivni imunitet. On uključuje stanice koje proizvode specijalizirana antitijela koja se mogu povezati s virusom kako bi ga zaustavila i od T- stanica koje napadaju stanice inficirane virusom.
Za ovaj proces potrebno je vrijeme. Istraživanja pokazuju da je potrebno oko deset dana da se počnu stvarati antitijela specifična za koronavirus, a najbolesniji pacijenti razvijaju najjači imunitet.
Ako je adaptivni imunitet na zarazu dovoljno jak, onda on može ostaviti trajno "sjećanje" na infekciju u našem organizmu, a samim time i zaštitu od virusa u budućnosti.
Nije poznato ako će zaraženi koji su razvili blage simptome ili oni koji ih uopće nisu razvili imati odgovarajući imunološki odgovor.
Imunološki sustav "pamti"
Još uvijek se pokušava razumjeti cjelokupna uloga T-stanica. Najnovija studija doznala je da ljudi koji nemaju antitijela za koronavirus ipak imaju neku vrstu imuniteta.
Na svaku osobu koja je pozitivno testirana na antitijela, dvije su razvile specifične T-stanice koje mogu identificirati i uništiti inficirane stanice.
Pamćenje imunološkog sustava podsjeća na naše vlastito pamćenje- neke infekcije pamti bolje, ali ima naviku i da neke zaboravi.
Ospice su visoko pamtljiva infekcija za naš imunološki sustav tako da bi jedna infekcija u životu trebala stvoriti doživotni imunitet, baš kao i jedno cjepivo protiv te bolesti.
S druge strane, postoje mnoge infekcije koje naš imunološki sustav često zaboravi. Tako se djeca mogu zaraziti respiratornim sincicijskim virusom nekoliko puta tijekom jedne zime.
Usporedba s drugim koronavirusima
Novi koronavirus, Sars-CoV-2, još uvijek nije bio dovoljno prisutan da bi se znalo koliko ga naš imunitet može dobro upamtiti, ali postoji još šest drugih koronavirusa koji bi mogli odgovoriti na to pitanje.
Njih četvero uzorkuje simptome obične prehlade, a imunitet na njih je poprilično kratkotrajan. Istraživanja pokazuju da se neki pacijenti mogu zaraziti nekoliko puta godišnje.
Ipak, obična prehlada je uobičajeno blaga. Postoje dva druga koronavirusa koja uzrokuju teža oboljenja- teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS), a kod kojih su antitijela pronađena tek nekoliko godina kasnije.
"Nije upitno možete li postati imuni, već koliko će ta imunost trajati", rekao je Paul Hunter, profesor medicine s britanskog Sveučilišta East Anglia. Dodao je da sigurno neće trajati cijeli život.
"Bazirajući se na studijama antitijela kod SARSA, moguće je da će imunost potrajati godinu ili dvije, iako to još nije u potpunosti sigurno".
Testiranja na majmunima
Ipak, iako nismo u potpunosti imuni, moguće je da će sljedeća infekcija biti nešto blaža.
Ranije je prijavljeno nekoliko slučajeva kod kojih se zaraza koronavirusom pojavila nekoliko puta i to u kratkom razdoblju. Znanstvenici su konsenzusom zaključili da je to ipak do nepravilnih testiranja u kojemu je zaraženima rečeno da više nisu zaraženi.
Do sada niti jedna ljudska osoba nije namjerno ponovno zaražen da bi se testirala imunost, ali je testiran par rezus makaki majmuna.
Zaraženi su dva puta, prvi put kako bi razvili imunitet, a drugi put tri tjedna nakon prve zaraze. Ovo jako ograničeno testiranje pokazalo je da nisu ponovno razvili simptome nakon tako malog razmaka između infekcija.
Ovo nije jasna potvrda o prirodi virusa i stoga Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) s dozom nervoze gleda na uporabu takozvanih "imunoloških propusnica" koje države koriste kako bi izašle iz karantene.
Olakšanje posla
Ideja je da ako se prođe test na antitijela, onda se omogućava povratak na posao. Ovo bi bilo posebno značajno za radnike u domovima za starije i nemoćne i bolnicama koji dolaze u kontakt s pacijentima koji bi mogli razviti teže simptome bolesti.
Iako se neka antitijela nalaze kod gotovo svakog pacijenta, nisu sva jednaka. Neutralizirajuća antitijela "lijepe" se za koronavirus i sprječavaju ga da inficira druge stanice. Istraživanje rađeno na 175 pacijenata u Kini koji su se oporavili od korone pokazalo je da je 30 posto njih imalo nisku razinu tik neutralizirajućih antitijela.
Zbog toga WHO navodi da bi takozvana "stanična imunost" koja predstavlja drugi dio adaptivnog imunološkog odgovora mogla biti ključna za oporavak.
Drugi problem leži u tome da, iako smo možda zaštićeni antitijelima, to svejedno ne znači da ne možemo nositi virus u sebi i prenijeti ga nekom drugome.
Nužno je shvatiti imunitet
Imunitet je od velike važnosti kako bi se ustanovilo koliko puta neka osoba može oboljeti od korone, ali njegova snaga je ključna i za smrtnost virusa. Ako ljudi zadrže dobar imunitet, koji ne mora biti savršen, takva zaštita osigurat će da bolest bude manje opasna.
Shvaćanje imuniteta može pomoći u olakšavanju karantene ako je jasno tko nije u opasnosti da pokupi i prenese virus.
Ako je teško proizvesti dugoročni imunitet, to bi moglo otežati razvoj cjepiva. Druga opcija je i da će se mijenjati način korištenja cjepiva- možda će se trebati cijepiti jednom u životu, a možda i jednom godišnje kao što je to u slučaju gripe.
Samo trajanje imuniteta, neovisno radi li se o onome koji smo stekli infekcijom ili imunizacijom, odredit će uspješnost sprječavanja širenja virusa.
