Odluka švedskih vlasti da ne uvedu karantenu poput one uvedene u većini europskih zemalja naišla je na potporu građana, no posljednjih tjedana u porastu su kritike zbog visoke stope smrtnosti povezanih s koronavirusom u usporedbi s drugim nordijskim susjedima, posebno među starijom populacijom.
Tako je visoki ili razmjerno visok postotak građana koji vjeruju u vladinu sposobnost upravljanja pandemijom opao u lipnju na 45 posto, dok je u travnju iznosio 63 posto, pokazalo je istraživanje agencije Novus, provedeno za javni tv kanal SVT.
Potpora švedskoj agenciji za javno zdravstvo, koja je vodila kampanju za uspostavljanje socijalne distance i higijenskih mjera, također je opala, sa 73 na 65 posto.
U odvojenom ispitivanju Demoskopa za dnevni list Aftonbladet, broj onih koji imaju visoko ili razmjerno visoko povjerenje u akcije vlasti vezano uz pandemiju koronavirusa opao je sa 65 posto u travnju na 55 posto.
"Uzme li se u obzir da švedski podaci o smrtnosti odudaraju u usporedbi s međunarodnim podacima, upečatljivo je da je razina povjerenja ostala tako visoka", komentirao je analitičar Demoskopa Peter Santesson.
"To pokazuje visoku razinu povjerenja u javne vlasti koja postoji u Švedskoj", dodao je.
Dok je velika većina Europe uvela karantenu u borbi s pandemijom, Švedska se oslonila na umjerenije mjere, temeljene na dobrovoljnosti, kako bi usporila epidemiju i kako bi tim mjerama manje naštetila gospodarstvu.
No broj umrlih u povezanosti s koronavirusom daleko je i višestruko veći od onog zabilježenog u Norveškoj, Danskoj i Finskoj zajedno, jer je u Švedskoj umrlo 4.500 ljudi.
Riječ je o stopi od 443 umrlih na milijun stanovnika, prema Ourworldindata.org., i većim dijelom svibnja bila je najveća u Europi. Danska je istodobno imala 100, Norveška 44 i Finska 58 umrlih na milijun stanovnika.
U srijedu je glavni švedski epidemiolog Anders
Tegnell načelno branio švedsku strategiju u pandemiji,
ali je priznao kako je moglo biti napravljeno više u borbi
s koronavirusom.
