Prema istraživanju portala MojPosao, svaka peta osoba (18 posto) u Hrvatskoj se boji zaraze koronavirusom. Najviše ispitanika, gotovo polovica (43 posto), virusa se boji samo donekle, dok čak 39 posto osoba uopće ne strahuje od zaraze.
Velika većina osoba (87 posto) smatra da će se posljedice koronavirusa negativno odraziti na gospodarske prilike u zemlji. Ispitanici koji ne vjeruju da će se to dogoditi (13 posto), svoj stav pojašnjavaju riječima kako je "potrošnja veća nego prošle godine u ovo vrijeme".
Ispitanici predviđaju da će u najvećoj mjeri negativne posljedice osjetiti turizam (94 posto), proizvodnja (49 posto) i transport i logistika (42 posto). S druge strane, ispitanici ocjenjuju kako će aktualna kriza najmanje pogoditi tvrtke koje posluju u sektoru IT-a.
Utjecaj epidemije na poslovanje tvrtke
Više od polovice ispitanika (54 posto) tvrdi kako je, kao direktna posljedica krize, obim posla u tvrtkama u kojima rade već umanjen, dok svaka peta osoba navodi da zbog epidemije imaju i više posla nego što su to navikli.
Polovica ispitanika predviđa kako će kriza po svom završetku ostaviti negativne posljedice na poslovanje tvrtke u kojoj su trenutno zaposleni. Manji broj ljudi (10 posto) vjeruje u pozitivan ishod i nada se kako će se obim posla povećati kad se epidemija smiri.
Javni sektor mora dati veći doprinos borbi protiv krize
Direktor portala MojPosao Igor Žonja ističe kako su odgovori ispitanika očekivani i upozorava kako će s vremenom stanje u gospodarstvu biti sve nepovoljnije.
"Gospodarska aktivnost je trenutno umanjena za bar 60 posto, a s obzirom na to da ćemo vrlo vjerojatno izgubiti sezonu, odnosno cijelu godinu prihoda od turizma, situacija će biti još teža, a gospodarska aktivnost snižena za 80 posto ili više", smatra Žonja te ističe da je "naša Vlada neodlučna".
"Ako smo već donijeli odluku da se ne ide s oprostom dugovanja, do čega će u konačnici u dosta slučajeva ipak doći, vrijeme odgode plaćanja mora biti kudikamo duže, a one koji će pokušati iskoristiti ovu situaciju treba drastično kažnjavati. Također, javni sektor mora pružiti značajniji doprinos borbi protiv krize, i to optimizacijom nabave, smanjenjem plaća i otpuštanjem dijela zaposlenih. Vlada mora odlučnije reagirati i bez oklijevanja građanima i gospodarstvu omogućiti sva sredstva koja trenutno imamo na raspolaganju. Vrijeme je ključna varijabla, a ako zakasnimo s reakcijom niti veći iznosi nam neće biti dovoljni da nas izvuku iz negativne spirale", poručio je Žonja.
