Kultura, iako načeta pandemijom koronavirusa, polako dolazi k sebi. Muzeji rade, kazališta su i dalje na čekanju, a koncerti? To je nešto o čemu izvođači za sada mogu samo sanjati. Stoga, kreativa stupa na scenu.
Kako će izgledati budućnost u svijetu kulturnih zbivanja?
Muzej bez posjetitelja ne živi kako bi trebao, umjetnici stvaraju kako bi publika gledala njihove radove. I zato je nakon punih šest tjedana Muzej suvremene umjetnosti otvorio svoja vrata. Sve izložbe već su spremne.
"Imamo oko pet tisuća četvornih metara prostora, a mora se paziti na dva metra razmaka sa svih strana, to mi možemo osigurati ako imamo 50 ljudi na jednom katu", rekla je Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti.
Kazališta nisu te sreće, i dalje su zatvorena. Nikakvih proba još nema iako ih ansambl itekako priželjkuje, a sav kazališni repertoar i dalje se zbiva u virutalnom svijetu. Od 18. ožujka do danas predstave zagrebačkog HNK-a pogledalo je online gotovo pola milijuna ljudi. No, ističu, sada je vrijeme za one kreativne promjene u stvarnom svijetu.
"Napravili bismo kazalište pred kazalištem, od 15. lipnja smo to zamislili. Nekakve arije, baleti, neke male dramske forme, sve za kazalište", kaže Dubravka Vrgoč, intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta
"Jako se bojimo, izvedbene umjetnosti su jako stradale, čak više i od sporta i na nas se nekako zadnje misli", požalila se Vrgoč.
Koliko glazba, nastupi i koncerti nedostaju u vrijeme koronakrize govori i podatak da u samo 17 sati otkad je objavljen nastup Stjepana Hausera, samog samcatog u pulskoj Areni, na Youtubeu je u njegovoj vrsnoj izvedbi uživalo 470.000 ljudi.
"Mi smo prvi na liniji, ostali smo bez koncerata, svirki, pokušavam biti aktivan i osnovni glazbenički poriv mi je stalno svirati i snimati, pišem note i to i objavljujem na Facebooku", rekao je glazbenik Ante Gelo.
I tako vrhunski glazbenik Gelo barem virtualno živi svoju strast. Od virtualnih nastupa se, doduše, baš i ne živi, a hrvatska glazbena mašinerija jedan je od glavnih pokretača kreativne industrije i teži 22 milijarde kuna. Koncerti na terasama, otvaranja glazbenih studija, čak i ''drive-in'' koncerti, sve su to prijedlozi - samo da se nešto pokrene.
"Nisam sklon teorijama zavjere, prestat će ovo, ali mislim da će glazbenici opet biti zadnja linija i da će se polako vraćati taj red kakav je bio i što priželjkujemo, a to se zove: normala", kazao je Gelo.
A dok, barem službeno, ne dođe ta normala, svatko se snalazi kako zna.
