Prof. dr. Ozren Polašek profesor je na Katedri za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu smatra kako nas rast broj novozaraženih ne treba previše zabrinjavati jer se se oni u manjem dijelu prelijevaju u zdravstveni sustav. Ono čega se najviše bojimo vezano za koronavirus je zagušenje zdravstvenog sustava.
Naglašava se kako vjerojatno se virus nije promijenio toliko da bismo mogli reći da je to uzrok sadašnjoj povoljnijoj situaciji.
''Naše sluznice bolje reagiraju ljeti, više smo vani, više je UV zraka i virusu je teže preživjeti izvan domaćina, odnosno našeg tijela'', kaže Polašek dodajući da zasad još ne mogu potvrditi hoće li simptomi na jesen biti ozbiljniji. Nažalost, ističe da je najizgledniji scenarij da će se situacija pogoršati.
''Procjene idu od toga da je virus sam izgubio svoju virulenciju i da će na jesen biti bolje, što je jako optimističan scenarij. Nekakva realistična varijanta kaže da nam sve zarazne respiratorne bolesti budu teže tijekom jeseni, zime i ranog proljeća.''
Kako bi bili otporniji, dr. Polašek predlaže cijepljenje protiv gripe. Na taj način ćemo smanjiti rizik obolijevanja od obje bolesti.
Pojavu cjepiva, koje je jedino učinkovito sredstvo borbe protiv koronavirusa, čekat ćemo od nekoliko mjeseci do godine dana.
Jesu li ljudi koji su preboljeli koronu imuni? Pitanje je na koje stručnjaci još uvijek nemaju odgovor, a Polašek ističe da bi nam jedna zemlja mogla pomoći u razjašnjavaju te dileme.
"Odgovor ćemo dobiti na jesen, a najbolje ćemo ga vidjeti u Švedskoj koja se otvorila, opustila i njihov pristup počiva na ideji dugotrajnog imuniteta. Ako se ondje počnu ponovno razbolijevati u većoj mjeri, to će značiti da je odgovor imunološkog sustava kratak i da ćemo se morati ili sezonski cijepiti ili cjepivo neće biti otkriveno. To je također opcija. Neki virusi se mijenjaju, za neke imunološki odgovor nije dugotrajan", kaže Polašek i dodaje:
"U tom slučaju postoji scenarij da će neka od cjepiva, možda ona koja se temelje na novoj tehnologiji korištenja nukleinskih kiselina, moći izazvati snažniji imunološki odgovor. Dakle, ni tad nije sve izgubljeno. A ako stvarno ne budemo imali ništa, onda se bojim da nas čeka neugodan scenarij u kojem će ljudi koji imaju povećan rizik stradavanja “nestati” iz populacije.''
Profesor iz Splita ističe da je moguće da nakon nekog vremena koronavirus potpuno nestane ili da toliko oslabi da dođe do razine da zaista bude obična prehlada.
Polašek smatra da maske trebamo nositi jer ćemo smanjiti mogućnost širenja zaraze. Kad je riječ o kažnjavaju onih koji ih odbijaju nositi, splitski profesor kaže: ''Kažnjavanje je opasno. Izaziva otpor, a u ovoj situaciji smo svi zajedno i ovo je utakmica na duge staze, nije sprint.''
Povećanje razmaka, ističe, će sigurno smanjiti šansu zaražavanja, ali sve ovisi još o puno stvari: strujanju zraka, količini kapljica i koncentraciji virusa druge osobe, spremnosti sluznice, imunitetu osobe.
''Jako je teško dati matematički precizan model je li dosta 1,5 ili 2 metra", kaže Polašek za Večernji list.
Mnogi su zasićeni svakodevnim izvještajima o oboljelima i preminulima od koronavirusa. Polašek naglašava kako su im brojke bitne za dobivanje odgovora i oblikovanje mjera, ali smatra da bi ih trebali prestati servirati ljudima svakodnevno.
"Možemo ih objaviti na internetskoj stranici pa koga zanima, neka pogleda. Svima nam je već dosta korone".
Odluku o totalnom zatvaranju ovog proljeća smatra opravdanom, a građanima koji se žale na ukidanje temeljnih sloboda poručuje da živimo u vremenu koje od svakog pojedinca zahtjeva ustupke.
''Ignoriranje virusa i ove situacije bilo bi okidač da nam se epidemija otme kontroli. Gdje će onda biti naše slobode?", pita se Polašek.
I prije dolaska virusa imali smo zdravstvo koje je bilo opterećeno organizaijskim problemima i dugim listama čekanja, a sada je zbog epidemije nemoguće osigurati dobru skrb zaraženima koronavirusom i kroničnim bolesnicima istodobno.
''Neizravne posljedice ovog virusa bit će puno veće od izravnih ako održimo epidemiju na ovoj razini. Vjerojatno ćemo na razini cijele populacije vidjeti i smanjenje očekivanog trajanja života, što nam se nije u takvoj mjeri dogodilo od Domovinskog rata", upozorava Polašek.
