Europa se utapa u drugom valu pandemije koronavirusa. Brzina širenja infekcija vrtoglavo raste diljem kontinenta. Vlade nameću stroge karantene, ekonomije se ponovno zatvaraju. No postoji tračak nade: iako je virus i dalje smrtonosan, čini se da ubija manje ljudi u prosjeku, piše CNN.
Prema statistikama europskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), iako države poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španjolske, Njemačke, ali i Hrvatske, bilježe rekordne brojeve novozaraženih i veći broj smrti, broj smrtnih slučajeva ne raste istom stopom kao broj zaraženih.
"Stopa smrtnih slučajeva je pala u Ujedinjenom Kraljevstvu. Trenutna procjena je da nije ni blizu onoga što je bila i nije vjerojatno da će se to promijeniti, osim ako dođe do iznenadnog porasta u broju umrlih", rekao je statističar Jason Oke.
Oke, zajedno s kolegama Carlom Heneghanom i ekonomistom Danielom Howdonom proučavaju stopu smrtnosti bolesti COVID-19 i njihovo istraživanje pokazalo je da je krajem lipnja smrtnost u Ujedinjenom Kraljevstvu bila malo ispod 3 posto i da je pala na otprilike 0,5 posto. Trenutno se drži na 0,75 posto.
"Mislimo da je to uvelike zbog dobi, ali i drugih faktora, kao što je napretka u liječenju", izjavio je Oke.
Bolest pogađa i mlađe i zdravije
Prvi val pandemije naročito je starije teško pogodio, šireći se u bolnicama i domovima za starije, no to se promijenilo tokom ljeta kada je virus počeo cirkulirati među mladima koji su išli po restoranima, barovima i drugim javnim mjestima.
Medijan dobi zaraženih u Europi pao je s 54 u periodu od siječnja do svibnja na 39 u lipnju i srpnju.
Podaci prikupljeni na London School of Economics pokazali su da u prosjeku 46 posto svim smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19 diljem 21 države otpada na domove za starije.
Sada oboljeva sve više mladih pa je općenita statistika stope smrtnosti manja, ali to ne znači da je virus sam po sebi postao manje smrtonosan.
"Virus koji uzrokuje COVID-19 je veoma stabilan, ne mutira pretjerano. Varijacija težine bolesti zapravo je povezana s individualnim imunološkim sustavima pojedinaca zajedno s faktorima dobi, spola, etniciteta i određenih zdravstvenih stanja", izajvio je dr. Julian Tang, virolog i profesor sa Sveučilišta Leicester.
Poboljšanja u načinu liječenja
Osim demografske slike oboljelih, stručnjaci pretpostavljaju da manjoj stopi smrtnosti pridonosi i iskustvo zdravstvenih djelatnika.
"Iako je Covid-19 strašna bolest, naši napori da poboljšamo terapije vjerojatno su učinkovite", rekla je dr. Leora Horwitz, asistentica na NYU Langone Health.
Horwitz i njen tim ustanovili su da je smrtnost hospitaliziranih osoba unutar NYU sustava pala s 25,6 posto u ožujku na 7,6 posto u kolovozu, kada se podaci prilagode demografskim i kliničkim faktorima.
Respiratori koji su se široko koristili u ranoj fazi pandemije sada se manje koriste jer su liječnici naučili više o tome kako mogu oštetiti pluća pacijenata. Umjesto toga, pokazalo se korisnim pacijente polegnuti na trbuh jer im tada, u nekim slučajevima, više kisika dolazi do pluća.
Manjkavosti testiranja i podataka
Iako je manja stopa smrtnosti ohrabrujuća, potrebno je u obzir uzeti mnoga upozorenja. Smrtnost bolesti COVID-19 računa se kao broj smrtnih slučajeva u odnosu na ukupni broj zaraženih, što znači da je konačan broj točan jedino ako broj zaraženih odgovara stvarnoj slici, a to gotovo sigurno nije bio slučaj na početku pandemije kada testiranje nije bilo širokodostupno nego su testove dobili samo oni koji su bii teško bolesni.
"Ako testirate samo simptomatske slučajeve možete iznimno podcijeniti broj zaraženih", rekao je Tang dodajući da je, prema nekim istraživanjima, do 60 ili 70 posto slučajeva COVID-19 asimptomatskog karaktera.
Glavna opasnost, kaže Tang, jest da testiranje mlađe, manje ranjive polulacije može zamaskirati stopu smrtnosti među starijom populacijom ili među onima s drugim zdravstvenim problemima.
"Stariji i oni ranjiviji će i dalje umirati od komplikacija bolesti COVID-19, ali se to možda neće primjetiti ako se sve dobne skupine promatraju zajedno", poručio je Tang.
