Kako može cjepivo protiv koronavirusa biti sigurno ako je proizvodeno, testirano i odobreno u tako rekordnom vremenu?
Oko cjepiva općenito se često isprepliću mitovi i glasine, a čini se da je cjepivo protiv koronavirusa magnet upravo za takve stvari. Evo odgovora na glavne zablude o cjepivu:
Cjepivo se prebrzo pojavilo, ne možemo znati je li sigurno
Istina je da su cjepiva protiv koronavirusa proizvedena u rekordnom vremenu, ali samo zbog pažljive pripreme. Naime, tehnologija koja stoji iza Pfizerovog i Moderninog cjepiva koristi se više od desetljeća i stvorena je upravo za pandemije. Upravo toj tehnologiji tzv. plug-and-play je potreban samo genetski kod novog virusa koji je dostupan samo nekoliko dana nakon što se novi koronavirus identificira i izolira.
Cjepiva se obično sporo razvijaju jer, iako se vjeruje u suprotno, nisu velika zarada farmaceutskim tvrtkama pa proizvodnja ne raste ako nema zajamčenog tržišta. U ovom slučaju, Vlada Sjedninjenih Američkih Država je unaprijed platila milijarde samo da bi kompanije mogle sigurno raditi na daljenjem stvaranju cjepiva.
U isto vrijeme su započele s višemjesečnim procesom kliničkih ispitivanja. Ispitivanja su se odvijala brzo zbog same pandemije. Zbog količine ljudi koja se zarazila u zemlji nije treblo dugo kako bi se moglo reći može li cjepivo zaštiti ljude od zaraze. Uz sve to, bolnice i laboratoriji koji su provodili testiranja su svoj proces ubrzali.
Znanstvenici US Food and Drug Administration radili su sedam dana u tjednu kako bi pregledali sve potrebne informacije i ubrzali svoje odluke. Konačno, pregled su radili vanjski suradnici. FDA je sve podatke dostavila neovisnom Savjetodavnom odboru za cjepiva i srodne biološke proizvode (Vaccines and Related Biological Products Advisory Committee), skupini uglavnom nevladinih stručnjaka koji su te podatke provjerili. Pretežno su glasovali za Pfizer/BioNtech i Moderna cjepiva za koja su potvrdili da su jednako učinkovita i sigurna, kao što su i same tvrtke tvrdile. Ovi podaci su dostupni za javnost jer su objavljeni u New England Journal of Medicine, a mogu ih kritizirati bilo koji stručnjaci.
Alergičari se ne smiju cijepiti
Istina je da se ljudi koji su alergični na specifične sastojke ovih cjepiva ne bi trebali cijepiti. Ali ta lista je poprilično kratka i uključuje sastajke kao što je polietilen glikol (polyethylene glycol).
Staromodna cjepiva protiv gripe su proizvedena uz pomoć jaja. Potrebni virusi se proizvode u laboratorijima i šalju u tvornice cjepiva, gdje se ubrizgavaju u jaja. Nakon otprilike 10 dana u bjelanjcima sazriju milijarde kopija virusa. Oni se zatim deaktiviraju pomoću visokih temperatura i kemikalija i pretvaraju u bezopasna, ali učinkovita cjepiva.
Neki ljudi su alegrični na jaja pa su bili upozoreni da se ne cijepe protiv gripe. Međutim mnoga cjepiva protiv gripe posljednjih godina su bez stastojaka jaja.
Cjepiva protiv koronavirusa se ne nastaju u jajima, a ne sadrže ni konzervanse koji bi mogli izazvati alergije.
"Iskreno, anafilaktički šok i ostale ozbiljne alergijske reakcije smatraju se potencijalnim rizikom kod svakog licenciranog cjepiva" kaže dr. Elissa Malkin za CNN, docentica medicine na Sveučilištu George Washington koja je ujedno i jedna od istraživačica na kliničkom ispitivanju Moderninog cjepiva. Dodaje kako nije iznenađujuće da će se, kako se sve više ljudi bude cijepilo, pojavti alergije, ali očekuju kako će biti rijetke.
U Moderninim i Pfizerovim kliničkim ispitivanjima, u kojima je sudjelovalo nešto manje od 80 tisuća ljudi, nisu uočene alergijske reakcije.
Jedna zdravstvena radnica na Aljasci koja je imala alergijsku reakciju u petak je potpisala izjavu kako će se ponovno cijepiti. "Anafilaksija se rijetko pojavljuje, ali je i očekivana nuspojava koja se može liječiti te koja ne ostavlja trajne posljedice na zdravlje, kao koronavirus" rekla je i dodala kako bi se cjepila i preporučila cjepivo svima. "Na svoje oči sam vidjela patnju i smrt COVID-19 pacijenata i moja negativna reakcija na cjepivo je zanemariva naspram onog što koronavirus može učiniti ljudima" naglasila je.
Cjepivo će trajno promijeniti tvoj DNA
Ova glasina se možda proširila zato što su i Pfizer i Moderna u svojim cjepivima koristili genetski materijal, ali ono ne mijenja DNA. Oni koriste RNA koji se ne zadržava u organizmu. Bivši američki direktor Centra za kontorlu i prevenciju bolesti dr. Tom Frieden osmislio je analogiju.
"Cjepivo mRNA zapravo ne sadrži virus. Probajte to shavatiti kao e-poštu poslanu vašem imunološkom sustavu koja sadrži informacije kako virus izgleda, upute za njegovo ubijanje, a nakon toga, poput Snapchat poruke, nestaje. Nevjerojatna je ta tehnologija" objavio je Frieden na svom Twitteru.
Cjepivo je opasnije nego koronavirus
Liječnica hitne medicinske pomoći sa Sveučilišta Brown dr. Megan Ranney je primjetila da najmanje jedan posto ljudi koji se zaraze umre od koronavirusa.
"Ostalih 10-20 posto je hospitalizirano, 30 posto ili više ima dugotrajne simptome. Cjepivo je sigurnije, ima samo blaže nuspojave koje su privremene," objavila je Ranney na Twitteru.
U Pfizerovim i Moderninim ispitivanjima nisu uočene zabrinjavajuće nuspojave.
Koronavirus je samo mit
Ako je riječ o zavjeri, onda je ova baš jako dobra. Jer, mora da deseci tisuća liječnika i medicinkih sestara se širom svijeta dogovaraju i osmišljavaju ovu veliku laž.
Svaka vlada, Ujedinjeni narodi, Svjetska zdravstvena organizacija, CDC i nebrojene druge organizacije morale bi biti uključene u ovu urotu. Kao i mediji, baš kao i svi korisnici društvenih mreža širom svijeta koji valjda lažu kad objave fotografije sebe ili svojih voljenih kako pate zaraženi koronavirusom, a mnogi su i umrli, piše CNN.
