Ugledna hrvatska znanstvenica dr. Petra Klepac, docentica na glasovitoj Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, od početka izbijanja novog virusa proučava njegovo širenje. Znanstvenica je poručila kako je u ovo vrijeme važno slušati preporuke stručnjaka, ne paničariti i poštivati mjere fizičkog distanciranja, piše Jutarnji list.
Procjena kapaciteta javnog zdravstva
Od samog početka izbijanja nove bolesti Covida-19 u Wuhanu, Petra Klepac bavi se modeliranjem koronavirusa i česta je sugovornica novinara iz uglednih britanskih medija, pa je tako prije nekoliko dana objavila zapaženu kolumnu u britanskom Guardianu.
''Kad se pojavio koronavirus u Wuhanu, pitanje je bilo koliko brzo se bolest širi. Tamo je bila poveznica s tržnicom Huanan i mislilo se da se radi o zoonozi. No vrlo brzo se pokazalo da se bolest uspješno širi među ljudima, pa je trebalo odrediti parametre širenja. Sada se bavimo procjenom kapaciteta javnog zdravstva, primjerice, kolika će biti potreba za krevetima na intenzivnoj njezi'', izavila je Petra Klepac u telefonskom razgovoru.
Rođena je u Zagrebu, gdje je 1996. godine završila MIOC, 2001. diplomirala biologiju i ekologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), a zatim 2007. godine doktorirala na Massachusetts Institute of Technology (MIT).
''U idealnom svijetu, rana detekcija i brza reakcija omogućuju da se širenje zarazne bolesti zaustavi prije nego što se ona proširi i postane epidemija. Suzbijanje širenja obično uključuje izoliranje i testiranje osoba za koje se sumnja da su zaražene, ulaženje u trag osobama koje su s njima bile u kontaktu te njihovo stavljanje u karantenu u slučaju da su se zarazile. Što su testiranje i pronalaženje kontakata temeljitiji, to su bolji izgledi da će se širenje bolesti ograničiti '', pojasnila je dr. Klepac.
Zatim je objasnila zašto je novi koronavirus teško detektirati.
''SARS-CoV-2 rođak je virusa koji je prouzročio epidemiju SARS-a 2003. godine. U slučaju SARS-a simptomi su bili dobar pokazatelj je li netko zaražen ili ne. Stoga ste lako mogli prepoznati slučajeve i izolirati ih. Te osobe nisu uspjele proširiti zarazu, a pratili ste njihove kontakte. I to funkcioniralo pa se bolest nije proširila kao Covid. Slično je bilo i kod velikih boginja: osobe nisu bile zarazne prije nego što su pokazivale simptome. Stoga ste mogli izolirati kontakte. Kod velikih boginja smo imali i cjepivo, zahvaljujući čemu je ta bolest na kraju iskorijenjena'', ispričala je Petra Klepac.
Puno ozbiljnije od gripe
No detektirati Covid-19 mnogo je teže jer bolest može prenijeti osoba koja ne prikazuje nikakve očite simptome.
''Jedna od naših prvih analiza pokazala je da pregledi u zračnim lukama, gdje se putnicima mjerila temperatura, nisu učinkovita metoda za detekciju Covida-19. Ako osobe ne pokazuju simptome, nemoguće je pronaći zaražene, osim ako se ne primjene laboratorijski testovi. To znači da se bolest puno lakše može ukorijeniti u novim lokacijama. U situaciji smo koja je puno, puno ozbiljnija od sezonske gripe. Treba imati na umu da se SARS-CoV-2 dvostruko brže širi od virusa gripe, a smrtnost je barem deset puta veća nego kod gripe. I ta smrtnost je koncentrirana kod ljudi iznad 65 ili 70 godina, pogotovo kod onih koji već imaju zdravstvene probleme'', rekla je dr. Klepac.
Ističe kako je Kina svijetu pomogla tako što je usporila širenje bolesti te ostalim zemljama dala vremena da se pripreme. No nisu sve zemlje to iskoristile, što vidimo na primjeru Irana, ali i Italije, u kojoj je sada broj umrlih veći nego u višestruko mnogoljudnijoj Kini.
''Dobar pokazatelj problema je bila činjenica da su Italija i Iran otkrili Covid-19 u svojoj populaciji tek kad su se pojavili prvi smrtni slučajevi, što je bilo puno, puno prekasno. Ako su prvi znaci Covida u nekoj zemlji smrtni slučajevi, to znači da vam se bolest širi nekontrolirano već dva-tri tjedna. Dakle, čim se saznalo da Italija i Iran imaju smrtne slučajeve, pretpostavljalo se da te zemlje imaju veliki broj zaraženih'', rekla je dr. Klepac.
Kako u Zagrebu žive njezini roditelji i rodbina, budno prati situaciju u našoj zemlji.
''Hrvatska je reagirala vrlo rano i brzo pa mislim da je time usporila širenje zaraze. Mjere koje je primijenila definitivno usporavaju širenje zaraze. Ako se sada u Hrvatskoj poveća kapacitet testiranja i vidimo koji su to lanci širenja bolesti, može se znatno usporiti širenje bolesti. Hrvatska je mala zemlja pa u nekim situacijama može puno bolje reagirati nego velike zemlje. Mi imamo šansu: dovoljno smo rano reagirali i nismo čekali da se pojave stotine slučajeva. Sad je bitno naći neku održivu strategiju, jer novi koronavirus će biti dosta dugo u populaciji'', istaknula je Petra Klepac.
Dobre mjere u Kini
Na pitanje hoće li toplo vrijeme biti saveznik u borbi s koronavirusom, znanstevnica je kazala kako se to još ne zna.
''Postoje neki podaci iz Kine koji ukazuju da se bolest sporije širi u toplijim krajevima te goleme zemlje. No podaci iz Singapura pokazuju kako se virus uspješno širi u toplim i vlažnim krajevima. No mi još ne znamo te meteorološke korelacije i održivost virusa u različitim klimatskim uvjetima. Ipak, postoje indikacije da će se brzina širenja virusa smanjiti. No nije jako vjerojatno da će nestati jer ima toliko puno ljudi koji su osjetljivi na SARS-CoV-2. Stoga će on i dalje moći cirkulirati, ali smanjenom brzinom'', rekla je dr. Klepac.
Osvrnula se na azijske zemlje koje su uspješno obuzdale širenje Covida.
''Kina je pokazala svijetu da mjere koje je primijenila funkcioniraju. I Tajvan i Singapur dobro su reagirali. Južna Koreja je imala drugi pristup: oni su radili mnogo testiranja, intenzivno su slijedili kontakte te su suzbili epidemiju na drugi način. No ako maknete sve te mjere, bolest će se opet početi eksponencijalno širiti jer je veliki dio populacije i dalje osjetljiv na koronavirus. Primjerice, smatra se da je u Wuhanu, koji je imao najveću epidemiju Covida-19, samo pet do 10 posto steklo imunitet'', ustvrdila je Petra Klepac.
''Potrebne mjere su drastične i imaju goleme ekonomske posljedice. Nije svima lako raditi od kuće, niti to svi mogu, već sada je puno ljudi ekonomski oštećeno, a u budućnosti će biti još i više. No, drastičnim mjerama pokušavamo dobiti dovoljno vremena dok se nađu terapije. To će prvo će biti antivirusne terapije, a cjepivo u budućnosti, za 12 do 18 mjeseci. U međuvremenu, određene antivirusne terapije čine se vrlo obećavajućima, i to bi moglo smanjiti širenje bolesti. Antivirusni lijekovi rade uglavnom na principu da se smanji vrijeme tijekom kojeg ste zarazni. Ako ste kraće vrijeme zarazni, onda se smanjuje i vjerojatnost da nekoga drugog zarazite, što dodatno može usporiti širenje bolesti'', rekla je dr. Klepac.
Trudnice i koronavirus
''Svi epidemiolozi u Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu prešli su na takav rad, no, ne mogu svi raditi od kuće. Stoga je važno da oni koji to mogu, rade od kuće kako bi oni koji moraju ići na posao bili izloženi manjem riziku od zaraze'', rekla je Petra Klepac, koja nekoliko puta godišnje dolazi u Zagreb kako bi posjetila roditelje.
''Planirali smo doći u veljači, ali smo suprug i ja imali puno posla pa smo odustali. Imamo petogodišnjeg sina, a drugo dijete je na putu. Prema dostupnim podacima iz Kine, Covid-19 za trudnice ne predstavlja poseban rizik. No nas trudnice u Velikoj Britaniji stavili su u rizičnu skupinu. Trebala bih roditi u lipnju pa se samo nadam da bolnički kapaciteti neće biti pretrpani'', naglasila je Petra Klepac.
Naposljetku, ponovno je naglasila važnost fizičkog distanciranja kao jednu od najvažnijih mjera borbe s koronavirusom.
''No možemo zadržati društvene kontakte, bilo telefonski i virtualno, bilo da izađemo u šetnju, ali na sigurnoj distanci od druge osobe. U ovoj situaciji bitno je ostati mentalno zdrav i jak. Mi smo društvena bića i pogotovo nam to treba u ovim teškim situacijama. Jer, ovo neće biti gotovo za mjesec ili dva, nego će pandemija trajati dobar dio ove godine. Bitno je da pazimo jedni na druge, pogotovo na starije i one koji već imaju zdravstvene probleme, kako se oni ne bi izlagali riziku da se zaraze'', zaključila je Petra Klepac.
