Ukidanje samoizolacije samo bi povećalo neodgovornost ljudi, piše u četvrtak Večernji list, navodeći da će otpor među građanima prema epidemiološkim preporukama ojačati ako Ustavni sud ne potvrdi legitimitet Stožera.
Unatoč vijestima o 341 novozaraženom jučer, o 24 osobe na respiratorima te o 206 dosad umrlih, dio ljudi ne drži se preporuka, taji kontakte sa zaraženima, druži se s desecima ljudi... pa je dijelu epidemiologa, svjesnih i gospodarskih posljedica, prekipjelo nakon pola godine borbe s virusom i neodgovornošću nekih ljudi.
Iz Hrvatskog epidemiološkog društva uputili su prijedlog ministru zdravstva da se ukine samoizolacija za kontakte zaraženih, osim ako rade u zdravstvu i domovima umirovljenika, uz strogo poštivanje mjera, nošenje maski i držanje razmaka.
To bi značilo da bi kontakti zaraženih, po mišljenju predsjednika Epidemiološkog društva dr. Miroslava Venusa, išli na posao držeći se mjera, ali i da se nakon posla nigdje ne zadržavaju nego idu ravno kući.
Ministar Vili Beroš ogradio se od tog prijedloga rekavši da to nije mišljenje Epidemiološkog društva, ne tvrdeći da je dobro ili loše, dodajući da će epidemiološka struka adekvatno procijeniti elemente za samoizolaciju.
No, moguće ukidanje samoizolacije nije samo pitanje za epidemiologe, nego i za sociologe, psihologe i druge struke. Da su svi ljudi odgovorni prema sebi i drugima i da ne lažu o kontaktima, imali bismo manje problema s kontroliranjem epidemije.
Sociolog Drago Čengić, koji se bavi i ekonomskom sociologijom, na pitanje je li realno da bi se ljudi držali mjera da se ukine samoizolacija, uzvraća: "To bi pridonijelo banalizaciji opasnosti od korone i razvodnjavanju odgovornosti ljudi, a ionako smo slabi po osobnoj odgovornosti. Dobar dio ljudi bi to iskoristio za povratak na stari način života", kaže Čengić, donosi Večernji list.