Pandemija koronavirusa stvorila je ogromne zdravstvene, ekonomske i gospodarske neprilike, kako u Europi, tako i u svijetu. No, unatoč tome što brojke novozaraženih iz dana u dan rastu, a bolnički kapaciteti se pune, jedna zemlja se ipak uspješno nosi s pandemijom: Finska.

Prema istraživanju sveučilišta Johns Hopkins, prenosi DW, od početka godine se u Finskoj COVID-om 19 zarazilo 21 936 osoba, a 375 osoba je umrlo od posljedica zaraze. Ni u jednoj zemlji stopa zaraze nije tako niska. Za razliku od Finske, Danska, koja ima približan  broj stanovnika, bilježi više od 70 tisuća slučajeva zaraze otkako je pandemija počela. U čemu je onda tajna uspjeha ove skandinavske zemlje?

Brza reakcija i praćenje zaraženih

Kada se koronavirus počeo munjevito širiti svijetom, Finska je odmah uvela lockdown na dva mjeseca. Putovanja su u i iz Helsinkija bila zabranjena, a zatvorile su se škole restorani i barovi, sve se to dogodilo kad je broj novozaraženih još bio malen. ''Finska je vrlo brzo i opsežno zaustavila javni život, dakle oko dva tjedna ranije nego susjedne Norveška i Danska, Švedsku da i ne spominjemo", rekao je Mika Salminen, direktor finske Zdravstvene ustanove THL, za njemačkoi radio Deutschlandfunk. 

Finci su inzistirali i na praćenju kontakata zaraženih putem aplikacije CoronaFlash koju je skinuo svaki drugi stanovnik Finske. Još jedna bitna stavka je povjerenje Finaca u njihovu vladu. Prema anketi Europskog parlamenta, 73 posto stanovnika smatralo je da Finska ima dobru strategiju. ''Mi se pokušavamo pridržavati onoga što nam propisuje vlada. Mislim da to ima veze i s našom socijalnom državom", kaže finska političarka Zelenih Rosa Meriläinen za radio-postaju Deutschlandfunk Kultur.

Nedostatak zabava za njih nije problem

Dok su se mnogi diljem svijeta pobunili na mnoge mjere kojima je društveni život zaustavljen, Fincima to ne predstavlja problem, tako je bar izjavilo 34 posto građana. Nisu osobito društveni, a ne pada im teško što moraju ostati unutar svoja četiri zida. ''Mi nismo baš nešto posebno društveni i volimo biti sami", rekla je socijalna psihologinja Nelli Hankonen sa Sveučilišta u Helsinkiju.