Iako svakodnevno gledamo velike gužve za testiranje u cijeloj zemlji, u Hrvatskoj i dalje postoji velik broj neotkrivenih slučajeva. Jedan od načina kako se pokušava stati na kraj velikim brojevima su i antigen testovi, za koje je potreban bris nosa, jednako kao i za PCR testove.
Jeftini i jednostavni za korištenje
Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić u razgovoru za RTL otkrio je kako vjeruje da bi testiranje antigen testovima na radnim mjestima ili u staračkim domovima uvelike pomoglo u borbi s koronavirusom.
''Antigena testiranja su u ovom trenutku nekontroliranog širenja velikog broja virusa u populaciji izrazito pozitivna jer su brza i mogu nam dati u više od 90 posto slučajeva one koji su stvarno pozitivni. To je velika pomoć jer su u isto vrijeme vrlo jeftini, jednostavni za korištenje i daju nam rezultate unutar pola sata'', pojasnio je znanstvenik Ivan Đikić.
Znanstvenik pojašnjava kako nam za ovu vrstu testiranja ne trebaju jako specijalizirani uređaji, nego je samo potrebno educirati već broj ljudi da uzimaju pravilno bris. Đikić dodaje kako su testovi vrlo slični onima za trudnoću i mogli bi se koristiti na radnim mjestima.
''Potrebno je naglasiti da samo testiranje nije dovoljno. Testiranje mora biti povezano s pravilnim mjerama kada pronađemo tko je pozitivan. Trebaju se testirati sve osobe koje dolaze na mjesto gdje je opasnost, kao što su bolnice ili starački domovi, pa i radna mjesta. Bilo bi dobro kada bi firme mogle same testirati, pogotovo one u kojima u istoj prostoriji radi velik broj ljudi'', rekao je Đikić.
Slijediti primjer Madrida
Najbolji primjer da se treba organizirati i raditi više testiranja je Slovačka. Đikić tvrdi kako Slovačka ima jako dobar plan što će napraviti nakon što testovi pokažu pozitivnost. Napominje i kako podaci iz Madrida pokazuju da se pravilnim radom može vrlo brzo smanjiti broj nekontroliranoj širenja virusa.
''Zagreb to može provesti s tim da prvo pripremi mjesta gdje će biti testiranja. Moramo imati ekonomsku računicu. Nakon što napravimo testova moramo povezati i mjerekoje će isto imati svoje posljedice. Trebalo bi educirati oko 1000 ili 2000 osoba koje će moći uzimati briseve od ljudi. Staviti ih na mjesta gdje želimo testirati, primjerice javne ustanove i radna mjesta, potom bi oni vrlo brzo uzeli bris i testirali'', opisao je hrvatski znanstvenik.
Zagreb bi mogao slijediti primjer Madrida te bi se nakon testiranja trebale uvesti restriktivne mjere u kritične dijelove grada. To je u Madridu dovelo do drastičnog pada broja zaraženih nakon 2 tjedna, napominje Đikić.
Ako bi rezultate ovakvog brzog testiranja pratili neko vrijeme, vidjeli bi trendove i točniji broj zaraženih. I tako bi mogli imati adekvatne mjere u iduća dva ili četiri tjedna što je vrlo važno za buduće pravilne mjere koje se trebaju primijeniti.
Ovi testovi su dobri jer prepoznaju živi virus. Znanstvenici testiraju proteine koji se nalaze u živom virusu i na temelju njih mogu zaključiti tko u sebi ima koronavirus.
''Mnogi govore da se trebaju testirati samo ljudi koji imaju simptome, to nije točno. Antigeni testovi su najbolji zato što možete uloviti u populaciji veliki broj asimptomatskih ljudi. Na primjer, svi bi mogli biti testirani pri ulasku u kazalište, nakon 15 minuta znat će se je li bilo tko asimptomatski, a u isto vrijeme pozitivan i zarazan'', kazao je Đikić.
To bi bio način da spriječi prenošenje virusa. Đikić naglašava kako ovih testovi detektiraju bilo koji prisutni protein živog virusa u organizmu
''U Hrvatskoj moramo unaprijediti 2 stvari: organiziranost, budući plan i strategije, te što je jako važno, financijska sredstva. Nedopustivo je da neki zarađuju na tome preko privatnih institucija, a da se ti podaci ne uvode u statistiku. Ima puno soliranja, što nije dobro'', vjeruje Đikić.
