Još uvijek ne postoje podaci o tome koliku će štetu prouzrokovati širenje koronavirusa niti koliko će ono trajati, no svi znakovi ukazuju na to da će Europa pasti u financijsku krizu.
Pandemija je, naime, zadala snažan udarac uslužnoj industriji koja čini tri četvrtine europske ekonomije i čiji je opstanak prošle godine bio ključan da Europa ne padne u recesiju koju bi inače uzrokovao pad industrijske proizvodnje. Budući da aviokompanije otkazuju letove, vlade zatvaraju škole i proglašavaju opće karantene u državama, recesija se čini neizbježnom, smatraju Bloombergovi analitičari.
Pogođena europska gospodarstva
Činjenica jest da je Italija s preko 25.000 potvrđenih slučajeva najteže pogođena virusom, no on se brzo širi i drugim europskim gospodarstvima, piše Bloomberg. Francuska je, osim što je proglasila karantenu, zatvorila sva poduzeća, trgovine i usluge koje nisu krucijalne za preživljavanje, a Španjolska je proglasila izvanredno stanje i karantenu. Samo je pitanje vremena kad će se isto dogoditi i u Njemačkoj. Berlin je najavio vlastite oštre mjere kako bi spriječio širenje. Uz zatvorene škole, kafiće i restorane, svi su sportski događaji otkazani. Irska vlada je otkazala sva javna okupljanja planirana za Dan sv. Patrika, milijune eura vrijedan praznik.
Kompanije poput Airbnba i British Airwaysa također mijenjaju svoje politike otkazivanja i vraćanja novaca. Iz njemačke Lufthanse najavili su kako će tražiti kredit od njemačke državne banke, a kao zadnje rješenje spasa te aviokompanije spominje se i državno kupovanje njenog udjela.
Već su smanjene sve prognoze ekonomskog rasta u Europi te sve veći broj zemalja, iako njihove vlade obećavaju trošenje milijardi kako bi spasile kompanije i kućanstva, vidi recesiju kao najizgledniji scenarij za prvu polovicu godine, a slično prognoziraju i europski službenici.
- Koronavirus ruši cijene nekretnina u Zagrebu? Iznajmljivači očajni: 'Buking nam pada 70 posto!'
- HUB pomaže tvrtkama pogođenima koronavirusom: Pripremljeno je pet mjera
Takva predviđanja zapravo ne čude budući da je u samo nekoliko tjedana svijet preokrenut naopačke. Središnje banke prisiljene su na ublažavanje monetarnih politika. Čak je i Njemačka koja je inače nesklona deficitu najavila kako će potrošiti koliko god je potrebno kako bi se borila s ekonomskim posljedicama koronavirusa.
Još se uvijek čeka odgovor Europske unije, odnosno njihove mjere kojima bi se izbjeglo da udarci s kratkoročnim padom postane dugoročni potop ekonomije. Ključno je, piše Bloomberg, pomoći kompanijama da pokriju troškove i prežive smanjenje novčanog toka dok se situacija ne popravi.
''Želimo spasiti kompanije i što je više moguće radnih mjesta kako bi izbjegli trajnu štetu gospodarstvu'', izjavio je potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis.
