Hrvatska i cijeli svijet tjednima se nalaze pod strogim, dosad neviđenim mjerama, a sve zbog pandemije koronavirusa. U Hrvatskoj su se ipak, bez obzira na te mjere, nedavno otvorile tržnice te je produljen rad trgovina do 20 sati. No, samo zbog Uskrsa, nakon tog se sve vraća u "koronanormalu".
- Američki institut izračunao: Evo kada se u Hrvatskoj očekuje vrhunac epidemije koronavirusa!
- Uskrsna poruka šefa HZJZ-a: 'Nitko nije kriv što je bolestan, treba pokazivati empatiju'
- RTL Danas otkriva čekaju li Hrvatsku strože mjere i dijeli li policija kazne onima koji ih krše
Također kako ističe ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo KrunoslavCapak, Hrvatska još nije pred najavom popuštanja mjera.
"Mjere su 19. ožujka uvedene na 30 dana, a vjerojatno će biti produljene s mogućim modifikacijama. U skladu s epidemiološkim uvjetima popuštat ćemo u onome što najviše smeta gospodarstvu, vjerojatno su to i dozvole za putovanja iz županije u županiju, iz općine u općinu, kao i ponovno uvođenje javnog prijevoza, otvaranje uslužnih djelatnosti uz organizaciju rada koja će osigurati određeni minimalni razmak... Socijalno distanciranje će sigurno ostati pravilo sve dok ne budemo imali cjepivo ili dok virus ne popusti. Morat ćemo mijenjati običaje", kaže Capak za Jutarnji list.
U Austriji je došlo do popuštanja mjera, no Capak smatra da se nisu trebali toliko žuriti. Na pitanje što bi se moglo dogoditi prvo kada mjere jednom počnu popuštati, kazao je kako će se u skladu s epidemiološkim uvjetima popuštati u onome što najviše smeta gospodarstvu.
To su vjerojatno i dozvole putovanja iz županije u županiju, iz općine u općinu, ponovno uvođenje javnog prijevoza, otvaranje uslužnih djelatnosti uz organizaciju rada koja će osigurati minimalni razmak...
"Ali ništa od toga sada nije na stolu", navodi.
No, moguće je kako će epidemiološka situacija biti bitno bolja preko ljeta pa će se tada moći krenuti s popuštanjem. Ipak, socijalno distanciranje će ostati kao pravilo sve dok ne budemo imali cjepivo ili dok virus ne popusti.
Što ne čudi. Jer, prisjetimo se, nedavno je američki Institut za metriku i procjene u zdravstvu (IHME) pri Sveučilištu Washington, na osnovi dostupnih baza podataka, objavio procjenu da će u "prvom valu" pandemije u Europi umrijeti 151.680 ljudi, u SAD-u 81.766, a jedan od ključnih podataka bio je broj kreveta na odjelima intenzivnog liječenja. Dali su i procjene za različite zemlje o kretanju epidemije pa je za Hrvatsku izbačen "nalaz" da će vrhunac biti između 18. i 25. travnja. Naravno, ti "nalazi" ovise o kvaliteti i vrsti unesenih podataka pa ih treba uzimati sa zadrškom, ali u načelu se poklapaju s procjenom Nacionalnogstožeracivilnezaštite da će idućih nekoliko tjedana biti ključno.
U takvoj atmosferi i generalnoj neizvjesnosti detaljno se pitanjem politike održive borbe s virusom pozabavila šarolika ekipa njemačkih eksperata od medicinske preko pravne do ekonomske struke, polazeći od premise da je u pitanju maraton, a ne sprint.
Kao i mnogi drugi, njemački stručnjaci ne očekuju da će cjepivo ili terapija za Covid-19 biti dostupni prije 2021. godine, niti da se postojeće stroge restrikcije mogu održati u Njemačkoj sve do postizanja dovoljnogprirodnogimuniteta u stanovništu. Zauzimaju se stoga za posebno dizajnirane i pripremljene buduće mjere koje će, s jedne strane, osigurati dobru zdravstvenu skrb, a s druge biti održive (putem popuštanja ograničenja) onoliko dugo koliko to bude nužno.
A očekuju li Hrvatsku strože mjere, pokušao je otkriti RTL Danas. Više u prilogu:
Kad bi njemačko gospodarstvo ostalo zatvoreno tri mjeseca, ocjenjuju da bi to stajalo od 10 do 20,6 posto BDP-a, odnosno između 354 i 729 milijardi eura, prema scenarijima koji podrazumijevaju da je zatvoreno između 35 i 48 posto proizvodnje, navodi Jutarnji list.
