"Danas imamo 1112 slučajeva zaraze od 6553 testiranih. Prije tjedan dana smo imali 823, a tjedan dana prije 590 novooboljelih. Na tjednoj razini, u prvih pet dana tjedna, imamo povećanje u odnosu na prošli tjedan iznosi 45%. Incidencija za Hrvatsku iznosi 248.5, najniža je u Virovitičko-podravskoj, a najviša u Primorsko-goranskoj 660.3. Na ljestvici zemalja EU po tome je Hrvatska na 8. mjestu", rekao je Krunoslav Capak.
Dodao je i da je današnji udio pozitivnih u testiranima 17%, u zadnjih 14 dana je to 11.6 %".
Alemka Markotić kazala je da je ispred ECDC-a rečeno da se bilježi nažalost pojačan porast broja oboljelih u Europi, ali i veći broj hospitaliziranih i punjenje jedinica za intenzivno liječenje.
O sojevima i cjepivu
"Dominaciju gotovo potpuno preuzima tzv. britanski soj, negdje je to i preko 80% raširen u populaciji, negdje oko 50% je u većini zemalja. Nove informacije su vezane i uz južnnoafrički soj, ona isto bilježi porast i širenje ne samo u žarištima, nego ima i lokalnih širenja pa je teško utvrditi tko ga je raširio", rekla je Markotić i dodala:
"Bilo je tu i izvješće od EMA-e gdje je potvrđeno da prema podacima utemeljenim na dokumentaciji nema razloga za stopiranje cijepljenja AstraZenecom. Rečeno je da će se i dalje pratiti ne samo nuspojave, one vezane za trombozu i zgrušavanje krvi, istaknuta je potreba za praćenje te vrste. Još uvijek je nejasno koji su mehanizmi u pozadini pojave povećanog broja tromboza. Ono što se diskutiralo tijekom te rasprave je da većina zemalja koje su odmah odlučile isključiti starije od 65 godina iz cijepljenja, za što se nije pokazalo da ima osnove znanstvene, baš kao i oni koji su zaustavili cijepljenje zbog informacija o trombozi, sad imaju problema u komunikaciji. Generalni zaključak je da rizik od nuspojava je puno manji nego opasnost od covida i dalje će se pratiti svaki detalj i sve nuspojave cjepiva", kazala je Markotić.
Mjere
Ministar Davor Božinović na pitanje o mjerama rekao je:
"Sad je već očito da se prelijeva još jedan ciklus koji se krenuo prelijevati u Hrvatsku, najviše iz južnih županija. Sudeći po iskustvima iz okruženja i informacija o novim sojevima, i u Hrvatskoj po svemu sudeći kreće dominacija novih varijanti virusa koje su zaraznije. To nas stavlja pred ozbiljne zadaće, to se događa paralelno s pripremama za turističku sezonu. Zato smo donijeli upute kojom se od svih lokalnih stožera traži da se pojača nadzor provođenja mjera što uključuje i dosljednije sankcioniranje. To znači i predlaganje mjera u suradnji s epidemiolozima, ali i turističkim zajednicama. Želimo postići da svi u sustavu i zdravstvenom i turističkom koordiniraju, razmatraju aktualnu situaciju i, ili samostalno ili kroz prijedlog mjera nacionalnom Stožeri pokušaju zaustaviti širenje virusa i da što spremniji uđemo u novu sezonu. Kao što smo više puta rekli, možemo uspjeti ako svatko preuzme odgovornost za ono što se događa na njegovom području", rekao je Božinović.
Na pitanje o kaznama otkad su otvorene terase, Božinović je rekao:
"Mislim da sam vidio popis 30 i nešto subjekata iz područja ugostiteljstva, to je popis koji se odnosi i na inspektorate i na policiju. Ono što je činjenica, a mislim da upravo vijeće HZZ-a ima uskoro sjednicu na kojoj će razraditi dodatno uvjete za naknade koje se isplaćuju vezao za smanjeno poslovanje pojedinih sektora zbog mjera Stožera, sigurno je da oni koji budu kršili mjere neće imati pravo na kompenzaciju jer to nema logike. S jedne strane dobivaš naknadu od države, a s druge strane se ne pridržavaš mjera", jasno je poručio.
Tromboza kod žena
Na pitanje o AstraZeneci i nuspojavama Capak je rekao:
"U jučerašnjem priopćenju EMA-ine komisije o nuspojavama je istaknuto da je moguće da je cjepivo povezano s vrlo rijetkim slučajevima krvnih ugrušaka povezanih s trombocitopenijom i da ta situacija mora biti istražena. Otkad smo počeli cijepiti AstraZenecom, zabilježeno je 12 slučajeva tromboze venskih sinusa, to je nešto više od onog što je očekivano, uglavnom se radi o ženama u dobi od 25-55 godina. EMA smatra da se to mora dobro istražiti i da se svi ti slučajevi moraju istražiti. EMA nije donijela odluku trebaju li se žene u toj dobi izuzeti od cijepljenja, što znači da se smatra da taj rizik nije velik", kazao je.
Markotić je dodala da se u tim podacima mora još analizirati kolika je upotreba kontraceptiva među ženama te dobi, jer i oni mogu biti faktor.
Na pitanje smiju li se cijepiti mlađi ako stariji odbijaju, Capak je rekao:
"Izdali smo uputu da se posebno vodi briga da na području gdje ima više starijih osoba uputi više cjepiva nego tamo gdje je populacija mlađa. Kad neki punkt dobije cjepivo, ako ima puno onih u skupini prioretnoj koji se ne žele cijepiti, onda se može i mora cijepiti one iz sljedeće skupine", poručio je.
Odluku da nema kompenzacije države za one koji krše mjere, komentirao je Božinović. Rekao je da izmjenu već sljedeći tjedan donosi upravo vijeće HZZ-a, iako je njihovo tumačenje da bi to trebalo biti samo po sebi razumljivo.
"Nama je najvažnije da se poruka o nužnosti pridržavanja mjera uhvati svuda i što šire. Mi smo cijelo vrijeme i u prvom valu i drugom uvijek ukazivali na to da nam je zadnja opcija sankcioniranje, uvijek mislimo da je bolje objasniti koliko je štetno nepridržavanje mjera i preporuka HZJZ-a. Ne samo zbog sebe, ali time se ugrožavaju i poslovi i djelatnosti. Ako to postane masovnija pojava, pogotovo što vidimo zadnjih dana da su se svi nekako opustili nakon boljih brojki, sad vidimo da se situacija pogoršava, onda smo svi skupa žrtve takvog ponašanja manjeg dijela onih koji se bave određenim djelatnostima. Mi smo i prije tjedan dana na presici govorili da kad se zatvore te plastične ili staklene stijene, kad se one griju, kad se grupiraju ljudi tamo, da to više nema veze s otvorenim prostorom i onim čime se Stožer vodio kad je odlučio o otvaranju terasa. Svi oni koji to rade riskiraju poslovanje svojih kolega, pogotovo onih koji se pridržavaju mjera. Ne jednom su nam predstavnici udruga iz tog sektora sugerirali da se kažnjavaju oni koji krše mjere", jasno je poručio Božinović.
Capak je komentirao popunjavaje bolnica i je li to zbog novih sojeva i što s nuspojavama kod žena u Hrvatskoj.
"Mi imamo 3 nove varijante koje zabrinjavaju, to su UK soj, brazilski i južnoafrički soj, za koje nema dokaza da osim što se brže šire stvaraju težu kliničku sliku. Što se tiče nuspojava, imali smo jednu sumnju kod jednog 33-godišnjeg muškarca koji je 12 dana nakon cijepljenja umro na Rebru, ali kako postoje određeni prijepori između uputne dijagnoze iz sisačke bolnice u odnosu na prijavu od liječnika obiteljske medicine i kliničke slike koja je opisana na Rebru, čekamo rezultate obdukcije koja je napravljena jučer. Onda ćemo moći reći je li to takva nuspojava ili ne", rekao je Capak.
Na pitanje ima li takvih nuspojava i kod drugih cjepiva, Capak je rekao da je kod drugih cjepiva je toga zabilježeno manje.
"I mi smo imali jedan tromboembolijski događaj nakon cijepljenja Pfizer. No, AstraZeneca je posebno istraživanja jer je posebno pod paskom i javnosti i regulatornih tijela", rekao je.
Vili Beroš je rekao da je preminula 12-godišnjakinja u Splitu imala teške komorbiditet, koji je bio opasan po životu.
Beroša su potom pitali kad će se cijepiti AstraZenecom zajedno s Plenkovićem?
"Apsolutno nemam ništa protiv cijepljenja AstraZenecom, napravit ću to bez razmišljanja. Ako treba zbog kampanje cijepit ću se AstraZenecom", rekao je Beroš.
Godina dana od lockdowna
Potom su ih novinari pitali o godinu dana od prvog lockdowna.
"Kad se virus pojavio, potpuno smo drugačije gledali na stvari. No, okolnosti se mijenjaju, i nove varijante i dolazak cjepiva. Nema nam druge nego iz dana u dan sagledavati epidemiološku situaciju", rekao je Beroš i dodao da tko radi i taj griješi, ali da u njihovim rezultatima ne vidi nekih većih grešaka.
Božinović je dodao da i dalje uče i da će sigurno i dalje učiti.
"Zato se i vraćamo na ovo s početka - boravak vani da, ali boravak vani mora biti boravak vani, a ne u improviziranim terasama koje ne znači boravak vani. Boravak u zatvorenom - mora biti maska, mora biti distanca, otvoreni prozori... Neka se napravi ta prozračnost jer je činjenica da se virus ne širi samo kapljično nego i aerosolom, a tamo gdje ima strujanja zraka, onda se te čestice raspršuju i ne stvara se dovoljno jaka koncentracija koja bi zarazila osobu. To se na početku nije komuniciralo, ne ovdje nego u svijetu, a važno je i vrlo jednostavno", rekao je Božinović.
Capak je rekoa da i danas imamo jako puno nepoznanica oko virusa, prije svega na imunost nakon prebolijevanja.
"A to nam je ključni podatak za sve planove koje radimo za budućnost. Ne znamo ni koliko traje zaštita nakon cijepljenja. Ne znamo ni prenose li virus oni koji su cijepljeni, što se više cijepimo to ćemo više znati. Što se tiče klasičnih epidemioloških mjera, rano smo ih počeli primjenjivati. Među prvima smo blokirali granice, pričali smo o higijeni, bilo smo jedna od prvih zemalja na svijetu koja je uvela strogi lockdown koji je doveo do velikog uspjeha u prvom valu. Time smo suzbili u 5. mjesecu bolest na nulu. Jako malo zemalja je to uspjelo. Danas je to puno teže, posljedice su ogromne i zato pažljivo razmatramo svaku mjeru koju donosimo i rekli so da nećemo uvoditi lockdownove i policijske satove iako smo imali težak period. Nadamo se da ćemo našom strategijom koja se bazira na dnevnim procjenama držati epidemiju pod kontrolom. Ako nas usporedite s drugim zemljama, mi i dalje stojimo dobro. Imamo među najblažim mjerama u Europi, a brojke novozaraženih i hospitaliziranih nam nisu loše u usporedbi s drugima", rekao je Capak.
Markotić je kazala da smo u ovih godinu dana puno naučili puno toga o brigi za bolesnike u bolnicama koje su pretvorene u covid bolnice, kako zaštititi pacijente od dodatnih infekcija, koju dijagnostiku primjenjivati, virus je svako malo pokazivao svoja nova lica.
"To je virus s bezbroj ili milijun lica. Shvatili se da je to ozbiljna bolest od koje se umire. Akutni dio bolesti može se staviti pod kontrolu, ali kod jednog broja ljudi ostat će kronične posljedice. Svatko onaj kome su mjere dosadile neka pokuša zamisliti sebe bolesnog, da mora otići u bolnicu...", napomenula je i dodala:
"Nažalost, 13% onih koji su završili u bolnici kod nas su umrli. Za to zasad nema lijeka, a do kraja života se oni koji prebole mogu boriti s ozbiljnim posljedicama. Svatko se treba boriti da izbjegne infekciju, pa i po cijenu nekih sitnih zadovoljstava kojih se treba odreći", rekla je Markotić.
