Gost RTL Direkta bio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Danas smo saznali da je zaraženo još troje štićenika iz jednog privatnog doma za starije osobe u Zagrebu, no što je s ostalima?
"Taj dom ima 28 štićenika, od kojih su tri pozitivna, a ostali zasad nemaju simptome, no uzeti su brisevi i testirat će se, kao i deset djelatnika. Dobro je to što je sedam djelatnika već ranije testirani i oni su negativni. Mogu preuzeti aktivnost i obavljati svoje radne zadatke u tom domu", rekao je Beroš.
Nijedna zemlja nije pronašla recept kako se boriti protiv zaraze u domovima, no nije li testiranje u domovima i druge strože mjere trebalo donijeti ranije, prije nego što je virus u njih ušao.
"Detaljne upute iz HZJZ-a su date. Već nekoliko puta smo govorili o učincima testiranja. Danas možete testirati svo osoblje, a da sutra već netko bude pozitivan. Povećalo bi to sigurnost zaposlenika i korisnika, ali ne apsolutno. Problem je što na tržištu u ovom trenutku ipak nema brzih testova koji bi mogli promptno reći je li netko pozitivan ili negativan. Ukoliko ova infekcija bude prisutna duži period, i u Hrvatskoj i u Europi, apsolutno će ti brzi testovi postati vrlo moćno oružje u borbi protiv ove infekcije. Međutim, isto tako moramo znati da ukupna proizvodnja takvih i sličnih testova pokriva otprilike 10 posto tržišta i potreba za takvim testovima. Prema tome, kada dođe relevantni test, bit će veliki problem nabaviti ga, n ovjerujem da ćemo s obzirom na naše napore i nastojanje uspjeti pribaviti, kada za to dođe vrijeme, adekvatne količine brzih testova", kazao je Beroš.
Na pitanje smatra li da u slučaju domova nije bilo propusta i kasnih odluka, Beroš je odgovorio: "Ono što je od osnovne važno, bitno je primijetiti da je povišenje temperature kod nekih od korisnika skoro uobičajena pojava jer je riječ o starijim osobama, većinom kroničnim bolesnicima, međutim, važno je naglasiti da upravo svaka takva sumnja na povišenu temperaturu ili respiratorni problem treba potaknuti određenu aktivnost i razmišljanje da je do možda koronavirus jer brzim reagiranjem omogućuje se epidemiolozima da čim prije naprave izvid, naprave izolaciju kontakte, tako da je to jedini u ovom trenutku adekvatan način reagiranja i pokušaja saniranja situacije u domovima za starije".
Što se konkretno mora dogoditi da bi Hrvatska krenula s popuštanjem mjerama?
"Danas smo i na europskom planu razgovarali o tim popuštanjima, izvjesno je da jedino epidemiološka situacija u svakoj od zemalja taj faktor koji će odlučiti o popuštnju mjera. Imamo određena promišljanja koliko bi to dnevno oboljelih trebalo biti, no čekamo da se ujednače kriteriji na eruopskom nivou. Vrlo je važna koordinacija jer u slučaju neadekvatnog postupanja može doći do ponovne infekcije i prelijevanja iz jedne zemlje u drugu. Imamo doređene svoje projekcije, no u ovom trenutku je prerano govoriti, ali se o tome intenzivno razmišlja", rekao je Beroš.
Građanima preporuča da nose maske
Govorio je i zaštitnim maskama.
"Maske su nešto što stvara od početka određene kontroverze. Kada je riječ o kirurškim maskama, one su prvenstveno napravljene tako da se štiti bolesnika kojeg se operira od kirurga koji ga može zaraziti. To je taj smjer. Vidio sam neki dan, u Češkoj, reklamu da moja maska čuva vas, a vaša mene. To je bitno za naglasiti. Drugo, vrlo je važan način na koji koristimo masku: način stavljanja, način skidanja, izbjegavanje diranja maske tijekom upotrebe, zatim adekvatno zbrinjavanje maske... Sve su to određene pretpostavke koje se moraju ostvariti da bi maske imale određeni efekt. U ovom kontekstu bih ih čak preporučio. Pojedina istraživanja su pokazala da čak i obična tkanina sprečava prijenos određenog broja čestica, međutim, svjetska zdravstvena organizacija i dalje ne preporuča nošenje maski zdravim osobama. Po njihovim preporukama maske trebaju nositi osobe koje su inficirane i osobe koje su u kontaktu, odnosno njeguju inficirane osobe. Međutim, iz psiholoških razloga, iz razloga da ipak sprečava dolazak tih čestica aerosola mogao bih reći da nošenje maske nije loše", rekao je Beroš.
Testiranje ne može biti jedino oružje
Može li Hrvatska očekivati masovna testiranja poput, na primjer, Islanda? Također, trebalo bi se provesti i serološko testiranje, odnosno provjera tko je virus prebolio.
"Islanđani su na određen način testirali 10 posto svoje populacije i vidjeli da je čak 50 posto od tih 10 posto pozitivno, a najveći dio njih je bio bez simptoma, što je slično na brodu Yokohama. Testiranje je jedan od elemenata borbe protiv ove ugroze, ali ne najvažniji. Ono nikako ne može biti nadomjestak za ove mjere socijalnog distanciranja, higijene... Testiranje je dobrodošlo, svatko tko tvrdi drugačije nije u pravu, ali ono ne može biti jedina odrednica naše borbe protiv ove ugroze. Od kolege Capaka saznao sam da je naručio doređene količine seroloških testova i da ćemo početi testirate hrvatske građane. No kao što stalno napominjemo, riječ je o novom virusu, mi ni ne znamo hoće li taj imunitet koji se stekne kad netko preboli ovu bolest biti trajan ili samo privremen", rekao je Beroš.
"Vjerujem da smo dovoljno jaki da prebrodimo krizu"
Porasla je potražnja za antidepresivima i alkoholom. Hoće li nakon epidemije Hrvatska kolektivno oboljeti od PTSP-a?
"Vjerujem da neće jer vjerujem da period ugrozhe neće biti predug. A ova pošalice koje svakodnevno kruže, mislim da pokazuju stanje duha, misli mda smo u ovom trenutku daleko od toga da klonemo, mislim da smo dovoljno jaki da prebrodimo ovu krizu", rekao je Beroš.
Na kraju je kazao da intenzivno razmišljaju o reaktivaciji gospodarskih mjera, o turizmu te se u Vladi neki dan šalili kako bi novi logo za hrvatski turizam mogao biti "Corona free".
"Osobno vjerujem da ova ugroza neće trajati toliko, no ukoliko i potraje, potrebno je naći te aktivnosti gospdoarske koje su od bitne važnosti i staviti ih u neki epidemiološki okvir. Recimo, hoteli su sjajni, imaju sobe s odvojenim kupaonama, može se dostavljati hrana... Eto, nije to loš koncept za eventualna razmišljanja", rekao je.
