U šest mjeseci pandemije Covida-19 autoritarni režimi su pojačali kontrolu stanovništva i informacija o širenju virusa, ali im je neuredno vođenje krize često potkopalo ugled.
Od Kine do Rusije preko Malezije, Pakistana ili Egipta, izvješće Amnesty Internationala ("Izloženo, ušutkano,napadnuto"), objavljeno sredinom srpnja upozorilo je na brojne slučajeve u tridesetak zemalja "ograničenja i uputa za sprječavanje zdravstvenog osoblja da iskažu svoju zabrinutost zbog bolesti".
Amnesty ističe slučaj kineskog oftalmologa Li Wenlianga, koji je umro početkom veljače od covida-19 i koji je na bolest upozorio u prosincu 2019., a policija ga je privela i kaznila zbog "širenja glasina".
U Quetti u Pakistanu je 6. travnja nasilno rastjeran prosvjed liječnika koji su se žalili na uvjete rada i nedostatnu opremu. U 24 sata je tada privedeno 53 medicinskih djelatnika.
U Kini, Turskoj, Rusiji i središnjoj Aziji "autoritativni režimi se žele prikazati kao jaki sustavi, sposobniji od demokracija za rješavanje takvih problema, i poduzeli su različite mjere za povećanje kontrole kako nikakve tuđe informacije ni alternativna mišljenja ne bi izašle na vidjelo", rekao je Benno Zogg iz Centra za istraživanja sigurnosti (CSS) u Švicarskoj.
Izvan Bjelorusije, gdje su kaotično vođenje dugo potcijenjene epidemije i optužbe za krađu izbora pokrenuli veliki prosvjedni pokret, stručnjaci nisu izvijestili o uhićenjima ni o represiji.
Zabranama okupljanja, ograničenjima sloboda kretanja i protoka informacija prekršene su temeljne slobode u medijima i na društvenim mrežama, upozorili su.
Amnesty International optužuje vlasti u Egiptu da su "optužbe za masovno širenje lažnih vijesti i terorizam koristile za samovoljno uhićenje liječnika i farmaceuta (najmanje devet uhićenja između ožujka i lipnja)". Iste optužnice su podignute i protiv novinara Mohameda Munira (65), suradnika kanala Al Jazzera, koji je sredinom srpnja umro u zatvoru od covida-19.
Na Filipinima, predsjednik Rodrigo Duterte optužen je za zatvaranje popularnog TV-kanala ABS-CBN, oštrog kritičara njegove politike borbe protiv droge, i poslao je policiju u kontrolu mjera izolacije i testiranja, prijeteći prijestupnicima zatvorom.
Pod izgovorom "borbe protiv dezinformiranja", Rusija i nekoliko bivših sovjetskih republika središnje Azije, poput Kirgistana i Kazahstana, usvojili su zakone kojima se zabranjuju neke informacije o pandemiji.
Tvrdeći da ih koriste za obuzdavanje bolesti, autoritarni režimi su ubrzali ulaganja u tehnologije, često iz Kine, poput geolokaciju putem GPS-a, nadzorne kamere, prepoznavanje lica i kontrole identiteta.
Svi ti režimi su pokazali svoju pravu prirodu, tj, da ih više brine gospodarstvo nego zdravlje, da se žele prikazati snažnima umjesto da održe društveni red, rekao je Zogg.
Uma Kambhampati sa Sveučilišta Reading u Velikoj Britaniji kaže da je njihov način vođenja krize "macho vodstvo", koje zadovoljava "potrebu ljudi za jednostavnim odgovorima i rješenjima".
Ta stručnjakinja indijskog podrijetla je navela primjer Narende Modija u Indiji, poput Vladimira Putina u Rusiji, jako prisutnih na početku epidemije kada su često objavljivali na društvenim mrežama, da bi se povukli i zatim potpuno nestali.
"Na početku su mogli optuživati druge, reći da je virus došao iz inozemstva, ali nakon šest mjeseci više ne mogu optuživati druge, moraju preuzeti odgovornosti i to im se ne sviđa".
"Mislim da niti jedan od tih autoritarnih vođa nije zadržao dobar ugled. Pokušali su spriječiti iznošenje pravih podataka na vidjelo. U Indiji su brojni slučajevi umrlih od covida-19 prikazani kao srčani zastoji", navela je Kambhampati.
