Karijera ovog kreativca gotovo je idilična pa se tako može pohvaliti da je radio u najboljim medijskim agencijama svijeta s vodećim multinacionalnim kompanijama. Iako je među najboljima u svom poslu, Sasha Savić najviše uživa u ribolovu pa je tako aktivan u svjetskim organizacijama koje su fokusirane na očuvanje rijeka u kojima žive atlantski lososi. Ono što su posjetitelji njegovog predavanja mogli vidjeti jest energičnost, kreativnost i jednostavnost kojom Savić pristupa novim načinima prezentacije brandova u medijima.
Na predavanju se osvrnuo na svoj poslovni put te na razvoj internetske tehnologije preko Googlea, Facebooka, Ipada... ''U ovih 60 minuta koliko ću vam ja govoriti, svašta će se promijeniti“, rekao je Savić te dodao da je važno u životu, prije cilja, znati koji je put i koji je način ga ostvariti.
Tehnologija uvelike pomaže u određivanju najboljeg tržišta za neki brand i to je jedan od noviteta koji se intenzivno pokuša uvesti u marketing, isto kao i lokalna samopromocija koja je dobar način za unapređenje zajednice. Sasha Savić za kraj je rekao ono što svi medijski i marketing djelatnici dobro znaju - ako niste spremni prihvatiti promjene, promijenite posao. I dodao: ''Postao sam ozbiljan nakon što sam se oženio, a ne zbog marketinga!''
Budućnost besplatne televizije Za uspjeh u današnjem svijetu digitalnih medija potrebno je pratiti trendove te prilagoditi sadržaje raznolikoj publici, zaključak je predavanja o Budućnosti besplatne televizije koje je sponzorirala RTL grupacija.
„Promjene u medijskom svijetu nemoguće je zaustaviti, potrebna je medijska sinergija“ uvjerava nas Andreas Rudas, izvršni potpredsjednik regionalnih operacija i razvoja grupacije RTL za Središnju i Istočnu Europu koji je održao kratku prezentaciju o mogućnostima i budućnosti besplatne televizije. Prije same prezentacije predstavljen je kratak film o mišljenjima i očekivanjima mladih konzumenata televizijskih sadržaja, a u svom izlaganju Rudas se prvenstveno osvrnuo na praksu RTL-a kao najbrže rastuće europske televizijske mreže koja se nedavno krenula probijati i na Indijsko tržište.
„Tri su izazova današnjeg digitalnog svijeta, a to su jaka konkurencija, razvoj online medija te promjene u navikama konzumenata medijskog programa. Za uspjeh potrebno je razvijati snažan brend i prilagoditi sadržaj raznolikoj publici koja sve više bira sadržaje prema vlastitim preferencijama u vremenu kada njima odgovara“ , rekao je Rudas.
Radio 365 dana kasnije Što se tiče radija, radijske mreže itekako su opravdale svoje postojanje, podigle su slušanost svojih članica, a oglašivačima olakšale komunikaciju s medijima. Tako tvrde čelni ljudi komercijalnih radijskih mreža godinu dana nakon njihova pokretanja.
Juraj Hrvačić mlađi tako tvrdi da je TotalniFM nakon nepunih godinu dana postojanja udvostručio slušanost udruženih postaja. Projekt se pokazao i marketinški itekako opravdanim, jer oglašivači zakupom oglasa na TotalnomFM-u dobivaju istovremeno i lokalnu i nacionalnu pokrivenost. Prema Hrvačićevim podacima, članice Totalnog FM-a imale su prije pokretanja projekta doseg od oko dva posto slušatelja, a sada je to gotovo pet posto. Otprilike u isto vrijeme pokrenut je i projekt Soundseta, a Saša Ćeramilac kaže da su iskustva podjednako dobra. Plan je u prvoj godini čak i premašen, a najveći dobitak su ljudi koji su projekt prihvatili s velikim entuzijazmom. Radio kao medij je pojavom mreža općenito oživio, što Ćeramilac dokazuje i podatkom prema kojemu je u jednom istraživanju 54,7 posto ispitanika izjavilo da ima razvijenu ovisnost o radiju. I javni servis funkcionira već dugo kao radijska mreža, kao i njegov informativni program, istaknuo je glavni urednik Hrvatskog radija Duško Radić. Ipak, javni servisi su posvuda, pa tako i u Hrvatskoj, pod velikim pritiskom komercijalne konkurencije, ali i javnosti, s obzirom da njihov rad europske porezne obveznike godišnje košta čak 23 milijarde eura. Vijeće za elektroničke medije nije osobito zadovoljno sve izraženijom dominacijom marketinga nad programskim sadržajem, a niti glazbe nad govornim programom. Olga Ramljak upozorava da se govorni program ne smije svoditi na jednu minutu između pjesama. Vijeće će zato, najavila je Ramljak, dodatno popraviti pravila za govorni program na radijskim mrežama, kako bi se zaštitio javni interes. Iako Olga Ramljak ne spori da komercijalni rezultati radijskih mreža potvrđuju tu tezu, ipak nalazi i kontraargument u podatku da u Hrvatskoj emitira 160 radio postaja, mnoge s razmjerno velikim udjelom govornog programa. Zato u Vijeću smatraju da treba naći zlatnu sredinu između marketinških interesa i raznovrsnosti programa, a nekim članicama radijskih mreža poslana je jasna poruka da povedu više računa o programskim obvezama koje su preuzele kad su dobile koncesiju, a udruživanjem u mrežu ih možda više ne poštuju u potpunosti.
Više:www.weekendmediafestival.com
Prethodni članci: arti-201109240129006 arti-201109240048006 arti-201109230001006 arti-201109070468006
