U jučerašnjem Otvorenom na HRT-u tema je bila je li zaražena govedina iz Poljske stigla u Hrvatsku, odnosno kakvo meso jedemo te tko ga i kako kontrolira.
Pitanje ispravnosti mesa se aktualiziralo nakon otkrića o bolesnom mesu u Poljskoj klaonici od kojeg je velik dio išao za izvoz. Kebab od sumnjivog mesa iz Poljske pronađen je i u Hrvatskoj te je to meso povučeno. No, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je kazao kako to meso jest iz Poljske, ali nije nije iz sporne klaonice.
U Hrvatsku je iz Poljske uvezeno 6200 tona mesa u 2018., a radi se o junetini, govedini i teletini. Državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak kazao je kako su naši propisi strogi te su usklađeni s procedurom Europske unije. No, zaraženo meso je na kraju ipak završilo u ugostiteljskim objektima pa se uključila i sanitarna inspekcija.
'Politika nam nije stvorila uvjete'
"Cjelokupni sustav sigurnosti hrane u cijeloj Uniji funkcionira na isti način. Zaprimili smo obavijest o incidentu kroz žurno uzbunjivanje. Uzorak je uzela veterinarska inspekcija u Sloveniji te kako su dobili rezultate pustili su informaciju u sustav uzbunjivanja te je onda sanitarna inspekcija provela kontrolu. Promptno smo dobili informaciju, a mi smo odmah znali u kojem je objektu sporno meso. Treba reći i da se radi o patogenim organizmima koji se termičkom obradom uklanjaju", rekla je u Otvorenom načelnica sektora državne sanitarne inspekcije Ana Marija Crnić.
Sanitarna inspekcija godišnje provede 10 do 15 tisuća nadzora, a tvrde da uzimaju dvije do tri tisuće uzoraka hrane. No, predsjednik Odbora za mesno gospodarstvo Hrvatske, Miško Šklempe, koji je ujedno proizvođač mesa, kaže da njih nitko ništa ne pita.
Na pitanje kako komentira uvoz 6200 tona mesa iz Poljske u 2018., Šklempe odgovara: "Nama politika nije stvorila uvjete da budemo konkurentni. Nema nacionalne svijesti da možemo biti samodostatni. Mi ono što ekstra kvalitetno proizvedemo, dio prodamo Talijanima, a dio žive stoke u Libanon. Istodobno uvažamo nešto ispod proizvođačke cijene, što znači da je to odmah sumnjivo."
Svinjski vrat po 9,99
Predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja, Goran Jančo, kazao je kako su kontrole rigorozne, ali sa stranih tržišta dolazi svakojaka roba. "Što je u hrenovkama koje koštaju 9.,9 i dolaze iz Italije, Danske ili iz neke druge zemlje. Imate i svinjski vrat po 9,99. A ja znam da njegova cijena ne može ići ispod 28 ili 29 kuna."
U Otvorenom je bilo riječi i o afričkoj svinjskoj kugi koju šire divlje svinje. Pojavila se u Mađarskoj, Rumunjskoj, pa je pitanje može li doći do problema i kod nas.
"Polako nas ta situacija okružuje te kolege iz drugih država nam govore da nije pitanje hoće li doći nego kada će doći. Donesena je odluka o odstrelu do biološkog minimuma, mislim da je to dobra odluka. Potrebno je povući poteze kako bi rizik bio smanjen na minimum", rekao je Jančo.
Šklempe pak smatra kako će istrebljivanje divljih svinja do biološkog minimuma u Hrvatskoj biti nemoguća misija. "Divlje životinje su nas okružile, došle su do velikih gradova. Pa nismo ih uspjeli istrijebiti niti na izoliranim otocima, a radile su veliku štetu."
