Britanskog futurologa Iana Pearsona zaposlile su velike telekomunikacijske tvrtke da razmišlja o tome kako će se promijeniti život ljudi u budućnosti, kako ne bi otišle u krivome smjeru pri sve bržem razvoju novih tehnologija.
No, već i sama ta zadaća nije laka: "U sljedećih 20 do 30 godina bit će više promjena nego ikad dosad", kaže Pearson. Pearson o budućnosti razmišlja još od školskih dana u Belfastu, s tom razlikom što je sada i plaćen za to. "Dobio sam idealan posao za sebe", sretno kaže 39-godišnjak dječačkoga pogleda. Jedno od njegovih glavnih predviđanja jest da će računalna inteligencija nadmašiti ljudsku.
"Računala će dostići ljude negdje oko 2015., pa će većina promjena koje budu nastupale poslije biti rezultat umjetne inteligencije. Računala će biti tisuću puta pametnija od Einsteina. Imat će i osobnost poput ljudi, pa ćemo s njima komunicirati. Stroj će morati komunicirati, morat će imati neke ljudske osobine. Na primjer, kad bude trebalo izreći liječničku dijagnozu, ljudi će računalu morati reći simptome bolesti od koje pate." Osobe koje mrze računala ne moraju strahovati. Neće biti nužno poznavanje rada na računalu. "U budućnosti, nakon razvoja umjetne inteligencije, softwarea za prepoznavanje glasa i mogućnosti govora, moći ćete razgovarati s računalom, a ono će razumjeti riječi i njihovo značenje", kaže Pearson.
Pearson zapravo predviđa da će za 30 do 35 godina računala čak moći čitati misli, pa ljudi neće ni morati razgovarati s računalima. Pearson većinu vremena provodi u maloj četvrtastoj prostoriji British Telecoma koja podsjeća na stripove o Dilbertu, njegovu omiljenom liku, čiji je život zapravo sveden na niz frustracija na suvremenom radnom mjestu. Pearson mnogo čita listove posvećene businessu, tehnologiji, najnovijim medicinskim i znanstvenim dostignućima kako bi bio upoznat sa zbivanjima. No, iako je školovani fizičar sa sveučilišta u Belfastu, a već devet godina radi u British Telecomu, kaže da mu najbolje ideje padaju na pamet usred noći, u krevetu. Pearson kaže da će u sljedećih 50 godina znanstvenici razviti genetiku i nanotehnologiju do te mjere da će biti moguće popraviti štetu u organizmu izazvanu bolešću i starenjem pa će ljudi biti vječno mladi. A otkrivanje ljudskoga genoma, dosad najveće otkriće, ne bi bilo moguće bez računala. Čak i kad bi čovječanstvo sutra propalo, za neku naprednu civilizaciju u budućnosti ne bi bilo teško opet stvoriti čovjeka jednostavnim pregledom podataka u memoriji računala, pod uvjetom da se održe neki slični organizmi od kojih bi uzeli bjelančevine i matične stanice. Kad je riječ o kloniranju ljudi, Pearson kaže da će to netko već učiniti. "Na svijetu ima 230 država, samo je potrebno pronaći dovoljno novca pa da neka od njih to učini. Došli smo do točke s koje nema povratka. Ako neka država razvije nadmoćnu tehnologiju, ostale si neće moći priuštiti zaostajanje." Internet je već sada revolucija u komunikaciji, a i dalje će utjecati na mijenjanje društva.
Pearson predviđa i pojavu "cyber dolara" za plaćanje robe kupovanjem preko interneta. Odjeća će se šivati uz pomoć laserskih uređaja, pa će svima sve savršeno pristajati. Ljudi će na internetu stvoriti "globalne" društvene krugove istomišljenika. Za razliku do mnogih futurologa, Pearson razmišlja o tome što ljudi zaista žele. Tako npr. misli da ljudi neće živjeti u plastičnim kućama, jer to nitko ne želi.
