Početkom godine izbio je u javnost slučaj Šegon, odnosno pitanje je li pomoćnik ministra financija iskoristio položaj kako bi pogodovao svojim tvrtkama.
Sumnja se pojavila nakon što je u medijima objavljeno da je Hrvatska banka za obnovu i razvoj odobrila (HBOR) Šegonovoj tvrtki Facta Vera kredit od 31,4 milijun kuna, te da je Šegon upravljačka prava prepustio sinu. Uz to, objavljeno je i da je Šegon, kao predstavnik Ministarstva financija, sudjelovao u privatizaciji vodećeg korčulanskog hotelskog poduzeća HTP Korčula, a njegova se obitelj bavi luksuznim turističkim biznisom na Korčuli.
Ministar SlavkoLinić čvrsto je branio svoga pomoćnika Šegona, tvrdeći da se pridržavao zakonske procedure i sve svoje poslove prenio na određena odvjetnička društva nakon što je postao državni dužnosnik.
Linić je najavljivao da će razriješiti Šegona ako Povjerenstvo utvrdi sukob interesa, dok je premijer Milanović poručio kako treba "razdvojiti politiku od biznisa" te pozvao sve koji sudjeluju u vlasti da se posvete isključivo tome, a privatni biznis ostave po strani.
Zoran Milanović nije čekao odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa, već je krajem siječnja najavio da će zbog sumnje u sukob interesa Šegon biti smijenjen. Šegonu je zamjerio "trgovanje kapitalom SDP-a", a iz njegovih tadašnjih izjava moglo se iščitati da Liniću zamjera što se nije jasno očitovao o slučaju.
Linić je pak 31. siječnja, na zahtjev premijera Milanovića, zatražio Šegonovo razrješenje, a 6. veljače Vlada je to i učinila.
U izjavama nakon sjednice Vlade, članovi Vlade GordanMaras, VesnaPusić i RajkoOstojić ocijenili su da Šegonovo razrješenje nije izazvalo sukobe u Vladi niti zaljuljalo Linićevu fotelju.
Slučaj Šegon potom je razmatralo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje ga je kaznilo sa 40 tisuća kuna.
Repovi te afere vukli su se i dalje, a nove trzavice pojavile su se ubrzo, i to u vezi pomoćnice ministra financija i ravnateljice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec, koja je u travnju kazneno prijavljena u proširenju istrage protiv bivše šefice porezne ispostave u Osijeku RužiceKovačević, ranije osumnjičene da je stopiranjem ovrhe nad osječkom tvrtkom OLT proračun oštetila za najmanje 11,8 milijuna kuna.
Čavlović Smiljanec osumnjičena je zbog navodnog naloga za zaustavljanje ovrhe, međutim, Linić 27. travnja izjavljuje da nije bilo odgovornosti ravnateljice Porezne uprave u tom slučaju te da može nastaviti obnašati svoje dužnosti.
Međutim, 30. travnja Čavlović Smiljanec podnosi ostavku, ustvrdivši da joj je posao zadnjih mjeseci bio izuzetno težak zbog opstrukcije pojedinaca u Ministarstvu financija. Kazala je i da vlasnika OLT-a ŽeljkaBiloša nikada nije vidjela niti ga poznaje, ali da ju se unatoč tome dovodi u vezu s njim i zbog njega ju se optužuje.
Milanović: Izbori su bitni, ali čiste ruke su bitnije
Je li ovo kraj političke karijere nepopustljivog ministra?
Odlazak kod građana popularnog ministra
Kako je počeo 'rat' Milanovića i Linića
Upoznajte kandidata za novog ministra financija
Tek što su se događaji oko OLT-a djelomice stišali, u ponedjeljak, 5. svibnja, u dnevnom tisku se pojavila vijest o tome da je Linić u postupku predstečajne nagodbe za tvrtku Spačva, oštetio državu za 27 milijuna kuna, jer je prema procjeni koju je naložila Čavlović-Smiljanec, zemljište, koje je poslužilo za naplatu poreznog duga, platio 33 milijuna kuna, a ono je vrijedno samo 6 milijuna kuna.
Linić je istoga dana u svom očitovanju premijeru optužio Čavlović Smiljanec za neutemeljeno nisku procjenu zemljišta te podsjetio na četiri prethodne procjene na znatno više iznose.
Kratkim priopćenjem na slučaj predstečajne nagodbe vinkovačke Spačve reagirala je odmah i Vlada, iz koje su poručili da je premijer Milanović dobio od Linića traženo očitovanje te da će "razmotriti sve podatke iz ministrovog očitovanja kako bi imao cjelovitu informaciju".
Danas, 6. ožujka, predsjednik Vlade Milanović smijenio je Slavka Linića s mjesta ministra financija, a za novog ministra predložio dosadašnjeg Linićevog zamjenika Borisa Lalovca.
