Početno polazište ispitivanja utjecaja hipnoze na bol bila je činjenica da su oba fenomena ovisna o subjektivnim doživljajima osoba te teško znanstveno mjerljiva. Tim stručnjaka sa Friedrich-Schiller Sveučilišta u Jeni podvrgao je fizičkoj boli petstotinjak osoba.

Prvotna mjerenja elektroenzefalografije (EEG) pokazala su da bol izaziva aktivnosti u mozgu brzinom od 150 do 260 milisekundi, a cijeli proces traje 1,4 sekunde.

Kada su ispitanici podvrgnuti dvostrukoj boli ? primjerice dok vam se zadaje bol injekcijom u ruci, doktor vas uštipne za neko drugo mjesto na tijelu - informacije i dalje putuju do mozga, ali nepotpune.

Sljedeći korak je bio taj da su ispitanici hipnotizirani te podvrgnuti laganim udarima struje ili pak žarenja lasera. Rezultat je bio da bola uopće nema. Prema riječima prof. dr. Wolfganga Millera hipnoza djeluje poput narkotika u anesteziji. Informacija o boli još uvijek putuje, ali se njen dolazak pred mozak blokira, a komunikacija u korteksu remeti.

Novi zadatak znanstvenika iz Jene glasi: ukinuti narkozu i pokušati pri lakšim operacijama upotrijebiti hipnozu .