Japanske tvrtke pod udarom gangstera
Sokaiyae zarađuju novac tako što vlasnicima prijete da će na skupštinama dioničara postavljati pitanja koja ovi ne žele čuti.
Čini se da su Japanci, bar u ovome slučaju, žrtve vlastite tradicije. Iako japansko gospodarstvo po svome obliku i strukturi i ustroju nalikuje na Zapadno, društveni odnosi u njemu velikim dijelom podliježu tradiciji. Tako je dio dobrog ponašanja da dioničari ne ispituju menadžere i vodstvo tvrtke. U skladu s tim, skupštine su odraz formalnosti i obično traju manje od sata, jer dioničari ne postavljaju pitanja. Međutim, kako je recesija sve više zahvaćala japansko gospodarstvo, tako su se i tvrtke sve više počele suočavati sa srditim dioničarima. U toj točki nastupaju sokaiyae.
Sokaiyae zarađuju novac tako što prijete ometanjem skupština dioničara, ako ih se ne podmiti. Najčešći oblik ometanja je postavljanje pitanja. Ali, s druge strane, sokaiyae mogu i sprečavati postavljanje pitanja. Kako im se plati.
Na spomenutoj skupštini predstavnika 2 000 tvrtki, sudionici su zatražili i dobili zaštitu policije. Pretpostavlja se da je na skupštini sudjelovalo čak 3 000 policajaca. Japanski parlament posljednji je puta pokušao spriječiti sokaiyae 1997. proširivši Commercial Code (privredno pravo) maksimalnom kaznom za iznuđivanje, od 9 mjeseci do 3 godine. Međutim, iako u manjem broju, sokaiyae su još uvijek djelatni. A dioničari su počeli i sami postavljati pitanja.
403 Forbidden