ZAGREB - Vlada će već u četvrtak utvrditi zakonske izmjene kojima će se omogućiti puna primjena europskog uhidbenog naloga (EUN) od 1. siječnja 2014., no u Banskim dvorima ističu kako je za izručenje optuženih za teška ubojstva, pa i JosipaPerkovića, moguće samo ako se Ustavom ukine zastara za tu vrstu kaznenih djela.
Naime, u Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU ostaje odredba po kojoj sud mora odbiti zahtjev za izručenjem za kaznena djela za koje je u Hrvatskoj nastupila zastara.
Visoki izvor u Vladi tvrdi da je taj članak potpuno u skladu s europskom pravnom stečevinom i da nije bio predmet spora s Europskom komisijom.
Ističe da isto pravilo vrijedi u još 13 članica EU, uključujući i Njemačku.
Najavljuje da će se Vlada na sutrašnjoj sjednici očitovati i o SDP-ovu prijedlogu ustavnih promjena kojima bi se ukinula zastara za politički motivirana ubojstva.
U skladu s dogovorom SDP-a i HNS-a, očekuje se da će predložiti ukidanje zastare za sva teška ubojstva, a ne samo politički motivirana.
Izmjene Ustava, nađe li se u Saboru potrebna dvotrećinska većina, na snagu bi mogle stupiti već do kraja listopada.
Iako je Ustav matematički moguće promijeniti i bez HDZ-a, iz Vlade najveću oporbenu stranku i dalje pozivaju da podrži izmjene, a tumače da bi HDZ u protivnom pokazao da želi onemogućiti Perkovićevo izručenje.
Uskoro se može očekivati i osnivanje saborskog istražnog povjerenstva koje će se baviti okolnostima vezanim za istragu Đurekovićeva ubojstva.
U Vladi odbacuju tumačenja da se odgoda pune primjene europskog uhidbenog naloga tražila kako bi se izbjeglo Perkovićevo izručenje i omogućilo da mu se sudi u Hrvatskoj, no ističu da hrvatsko pravosuđe ima nadležnost nad tim slučajem, jer se Perkovića tereti da je u Hrvatskoj, a ne u Njemačkoj, planirao ubojstvo Đurekovića.
Zadovoljni su postignutim kompromisom s Europskom komisijom po kojem će Hrvatska europski uhidbeni nalog bez ograničenja primjenjivati od 1. siječnja, iako je ranije planirala od 15. srpnja 2014.
Ističu da je dogovor postignut još prije tjedan dana u razgovoru premijera Milanovića i predsjednika Europske komisije JoseManuelaBarrosa.
I dalje smatraju da je povjerenica za pravosuđe VivianeReding s predloženim mjerama protiv Hrvatske otišla "korak predaleko".
Tumače da pristupni ugovor ne omogućuje uskraćivanje novca za pristup Hrvatske schengenskom prostoru, jer on ne spada u područje odnosa između Hrvatske i država članica.
Tvrde i da je nekoliko članova Kolegija europskih povjerenika ocijenilo da predložene mjere nisu proporcionalne težini prekršaja koji je Hrvatska napravila.
Nakon toga je došlo do razgovora između Milanovića i Barrosa, koji su, kažu u Vladi, "do u zarez" dogovorili ono što je Reding danas iznijela na konferenciji za novinare.
U Vladi su posebno zadovoljni što je europska povjerenica za pravosuđe Reding danas pohvalila uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru, što tumače kao jasnu poruku svima u Hrvatskoj koji se zalažu za promjenu ili široko tumačenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Podsjećaju da su manjinska prava bila dio pregovora u poglavlju pravosuđa, te da je EK u posljednjem izvješću o napretku Hrvatske prije njezina pristupanja EU navela kako je zadovoljna dosad postignutim u Vukovaru i kako očekuje da će Vlada nastaviti s primjenom prava na dvojezičnost u tom gradu.
Iz EK se ranije moglo čuti da to nije pitanje europske pravne stečevine, no Reding je danas otvoreno podržala službenu uporabu ćirilice u Vukovaru, što u Vladi tumače kao dokaz da je to "itekako posao EK".