Na današnji dan 1850. ban Josip Jelačić u 13,05 sati iz Beča je u Zagreb poslao prvu brzojavku: "S radostju sam primio vašu viest".
Bio je to njegov odgovor podbanu Mirku Lentulayu koji ga je također brzojavkom iz Zagreba u 10,15 sati izvijestio kako je izrađena prva brzojavna linija u Hrvatskoj koja je Zagreb povezala s Bečom i Europom. Po riječima autorice izložbe Kate Šutalo brzojavka bana Jelačića čuva se u Hrvatskom državnom arhivu.
Na izložbi se mogu razgledati podmorski brzojavni kablovi s kraja 19. stoljeća, alati za postavljanje brzojavnih linija, originalne brzojavke (najstarija iz 1855.) te knjige brzojavne službe (prva takva knjiga u nas je Ferdinanda Kovačevića iz 1875. pisana na njemačkom jeziku). Izloženi su i telegrafski aparat američkog fizičara Davida E. Hughesa (1831.-1900.), originalni stol (madžarske proizvodnje) sa svim telegrafskim aparatima pronalazača elektromagnetskog brzojava Samuela F.B. Morsea (1791.-1872.). Tu je i maketa C. Chappeova (1794.-1844.) optičkog brzojava, te maketa prvog Morseovog brzojava iz 1837. Autor maketa je Vilim Kmock.
Izložene su i poštanske marke koje čuvaju sjećanje na prvu globalnu telekomunikacijsku uslugu brzojavom, fotografije brzojavnih aparata i drugo.
O povijesti prijenosa vijesti putem brzojava u svijetu govorio je Vladimir Muljević, a djelatnik službe telegrafije HT-a Vladimir Juriša iznio povijesni razvoj prijenosa brzojavnih vijesti u nas.
Izložba je otvorena do 16. listopada.
