Šest instalacija koje su smještene u skučenom prostoru muzeja predstavlja na simboličnoj razini šest duhovnih faza u razvoju čovjeka. Prva instalacija - rođenje - predstavljena je u vidu bijelog kreveta. Za njom slijede sobe duhovnog i intelektualnog zrenja - soba dječjeg odrastanja otjelovljena u zastoru od šarenih majica, soba cvijeća, kada prepuna polomljenih tijela Barbika, stari čamac oblijepljen sićušnim figurama ratnika te plastični tunel za beskonačnost.
Prema riječima samog umjetnika ciklus je zamišljen kao put s bezbroj međufaza i "graničnih prostora" koji ne vodi nužno do smrti. Sam autor u svojim radovima vidi nešto više od pukih kolažnih instalacija. Predmet za njega prestaje biti samo objektom, religija pukim vjerovanjem - ona postaje čista filozofija. Za svoj rad Chen Zhen kaže da je otjelovljenje alkemijske radionice, a kao najnoviji projekt najavljuje okretanje tradicionalnoj kineskoj medicini.
