U izbornom smo tjednu, dan prije predizborne šutnje. Ako još uvijek niste sigurni za koga glasati odnosno, što konkretno stranke nude, Danas.hr donosi vam 'last minute' detaljan vodič pitanja od šireg javnog interesa i koja rješenja na te teme nudi pet prema našim anketama vodećih stranaka u Hrvatskoj.
U prvom tekstu predstavljamo vam stavove tri stranke: MOST, Možemo! i Domovinski pokret, prema tematskim cjelinama koje je sastavio naš redakcijski tim.
U idućem članku donosimo vam i pregled stavova SDP-a i HDZ-a na ista pitanja.
Zdravstvo i duge liste čekanja
Koja je vaša zdravstvena politika i kako biste smanjili liste čekanja?
MOST: "Most je u svom programu detektirao probleme zdravstva i ponudio brojna rješenja. Ovdje ćemo istaknuti samo dvije razine rješavanja lista čekanja. Prvo, iz proračuna ćemo dati 1.5 milijardu eura više za obiteljsku medicinu i domove zdravlja. Bolje plaće, oprema i edukacija. Time ulažemo u sustav prevencije i posljedično smanjujemo opterećenje na bolnice. Također, naglasak će biti i na digitalizaciji. Unaprijedit ćemo online naručivanje i povećati korištenost telemedicine. Kroz mandat naše Vlade ulagat ćemo više u prevenciju i digitalizaciju. Time ciljamo smanjiti vrijeme čekanja bar za 50 posto i osloboditi 30 posto radnog kapaciteta liječnika i sestara."
Možemo!: "Liste čekanja predstavljaju najevidentniji simptom lošeg upravljanja zdravstvenim sustavom, ali nisu, kako se često pogrešno vjeruje, rezultat nedovoljnog financiranja zdravstvenog sustava. One su prije svega rezultat organizacije rada i djelovanja liječnika, a njihovo je skraćivanje prioritet jer trenutna situacija, gdje se na niz zdravstvenih usluga čeka toliko dugo da to ozbiljno narušava zdravlje pacijenata, čini zdravstveni sustav nedostupnim, nefunkcionalnim i u konačnici značajno skupljim. U rješavanju lista čekanja ključan su faktor liječnici obiteljske medicine, adekvatno educirani, stimulirani i iskusni, koji su prva brana nepotrebnim pretragama i pregledima koji zagušuju bolnički sustav. Potrebna je i jasnija regulativa i smjernice koje se bolesti i stanja zbrinjavaju na kojem nivou zdravstvene zaštite. Sljedeći korak je bolja organizacija rada u sekundarnim i tercijarnim centrima, uz adekvatnu stimulaciju, plaćanje prekovremenog rada no i nagrađivanje onih upravljača i timova koji pokazuju osobitu motivaciju i uspjeh u rješavanju lista čekanja."
Domovinski pokret: "Domovinski pokret kao jednu od najvažnijih mjera predstavlja liberalizaciju zdravstvenog osiguranja tako da zdravstveno osiguranje i nadalje bude obavezno za sve stanovnike Hrvatske, no da se dokine monopolistička pozicija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje danas jedino provodi osnovno zdravstveno osiguranje, za razliku od dopunskog zdravstvenog osiguranja koje se može sklopiti kod više osiguravajućih kuća. Primjenom slobodnog izbora osiguravajućeg modela razvila bi se zdrava konkurencija osiguravajućih kuća, porasla bi diversifikacija ponuđenih usluga, a kao rezultat bi osiguranici dobili promptnije usluge bez duljih čekanja. Druga mjera koju predlaže Domovinski pokret odnosi se na striktno razdvajanje javnog od privatnog zdravstva, čime bi se onemogućilo plaćanje zdravstvenih usluga u privatnim klinikama iz sredstava HZZO. Posebno bi se to odnosilo na djelatnike kojima je danas dopušteno u radnom odnosu raditi u državnoj bolnici, a u slobodno vrijeme u privatnoj praksi, s nerješivom listom čekanja na određene usluge u državnoj bolnici i promptnim rješavanjem iste usluge u privatnoj, a sve na račun HZZO-a."
Demografija i stambeno pitanje
Kojim biste mjerama povećali natalitet i riješili stambenu politiku u Hrvatskoj?
MOST: "U programu smo se detaljno posvetili demografiji i stambenom pitanju. Predvidjeli smo brojne mjere koje ćemo provesti u mandatu Vlade Mosta. U nastavku navodimo samo neke od njih. Osigurat ćemo 552 eura za sve majke tijekom prve godine života djeteta ili osigurati punu plaću ako je veća od tog iznosa. Dječji doplatak povećavamo na 80 eura mjesečno za prvo dijete, 106 za drugo, 145 za treće, 200 za četvrto te 270 eura za peto i svako sljedeće dijete. 20 tisuća neaktivnih nekretnina u vlasništvu države pretvorit ćemo u stambeni prostor za mlade obitelji - za svako dijete cijena će se umanjiti 20 posto. Predvidjeli smo oko 500 milijuna eura ulaganja u projekte priuštivog stanovanja. Za više detalja pozivamo građane da prouče naš program."
Možemo!: "Dostupnost bazičnih usluga - vrtića, škola, liječnika, usluga socijalne skrbi, riješeno stambenog pitanje, te životni standard općenito - su sve faktori koji utječu na odluku o zasnivanju ili proširivanju obitelji. Osim toga, velik broj mladih ljudi iz Hrvatske se odselio i zbog općenito loše društvene klime te osjećaja nepravde, beznađa i besperspektivnosti, tako da je i to jedan od faktora koji utječe na demografsku sliku Hrvatske. U našem programu adresiramo svaki od ovih problema, pa tako, po uzoru na Zagreb i Pazin, i na nacionalnoj razini do kraja mandata planiramo univerzalnu dostupnost dječjih vrtića, sigurno i poticajno školsko okruženje, ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu, kao i niz socijalnih usluga u zajednici, kako za djecu, tako i za naše starije sugrađane. Što se tiče specifično stambene politike, povećat ćemo javni stambeni fond kupnjom ili gradnjom novih stambenih jedinica progresivnim povećanjem proračuna za tu svrhu. U četverogodišnjem razdoblju uložit ćemo 900 milijuna eura u stanovanje, što predstavlja povećanje od 5 puta u odnosu na trenutna ulaganja. Umjesto u pojedinačne stambene kredite, javna ćemo sredstva usmjeriti u izgradnju javnog stambenog fonda.Osim toga, stvorit ćemo poticajan zakonodavni i financijski okvir za financiranje neprofitne gradnje poput zadružnog stanovanja, kreirati fond zemljišta za neprofitnu gradnju i razvijati javno-civilna partnerstva u tu svrhu. Počet ćemo uvoditi kategoriju priuštivog stanovanja u prostorno-planske dokumente kako bismo spriječili gentrifikaciju cijelih naselja i osigurali da se nove stambene jedinice uistinu grade za stanovanje. Donošenjem novog Zakona o najmu stanova ćemo pobliže regulirati odnose između najmodavaca i najmoprimaca te učiniti te odnose sigurnijima i predvidljivijima za sve uključene. Tako ćemo stabilizirati najamne stambene odnose i time omogućiti pristup dosad nedostupnim EU fondovima i investicijama za javno i neprofitno stanovanje, koje pretpostavlja regulaciju ovih odnosa."
Domovinski pokret: "Domovinski pokret pripremio je Strategiju demografskog oporavka kojom se djeluje u tri pravca, a to su obuzdavanje daljnjeg iseljavanja, pronatalitetne mjere i mjere za povratak iseljenika. Domovinski pokret je spreman za ulaganje najmanje 4 posto BDP-a za potrebe provođenja strategije demografskog oporavka na državnoj razini, te tako osiguravanje dovoljnih sredstava za sve mjere obuhvaćene strategijom, u četverogodišnjem razdoblju. Jedinice lokalne samouprave će aktivno provoditi mjere stambenog zbrinjavanja putem dugoročnog najma i ulaganjem u vlastitu stanogradnju i/ili putem pomoći pri kupnji vlastitog stambenog prostora. Za urbane sredine gradovi i općine, sami i/ili uz financijsku dotaciju države moraju ulagati u stanogradnju za mlade osobe i/ili za mlade i ostale obitelji. Gradovi i općine mogu dio stambenih kapaciteta davati u dugoročni i sigurni najam, po prihvatljivim cijenama, uz poštivanje kriterija od strane najmoprimaca. Također, mogu stanove prodavati po realnim cijenama, također po kriterijima koji će obiteljima omogućiti proširivanje. Obiteljima s više djece grad i općina umanjuju udio otplatnih rata, to je mjera čijom primjenom se može povećati prirodni prirast. Također, postoji model za preuzimanje dijela stambenog kredita za one obitelji koje ga već imaju, a u pravilu se radi o dugoročnim kreditima. Porastom broja članova u obitelji, treba rasti i udio financijske pomoći za otplatu stambenih kredita. U ruralnim sredinama se DP zalaže za državno odgovornu revitalizaciju tih područja investiranjem u neophodne djelatnosti za svakodnevni život, poput ambulanti, pošta, vlakovnih i autobusnih veza, vrtića i osnovnih škola, te uvjeta za sportske aktivnosti. Ovdje se misli i na revitalizaciju otočkog života. Problematika ruralnog raseljavanja, a time i mogućeg ponovnog naseljavanja leži u državno uvjetovanoj provincijalizaciji, bez dobrih ili čak bez ikakvih prometnih povezanosti s većim urbanim središtima, a koje bi bile neophodne za rad, obrazovanje djece, medicinske i druge usluge. Općenito, financijski će se poticati sklapanje braka poreznim olakšicama za novosklopljene brakove u razdoblju od barem jedne godine. Primjenjivat će se drugi oblici financijskih potpora za roditelje novorođene djece, poglavito za obitelji s više djece. Osigurat će se mjesto u jaslicama i vrtiću za svako dijete bez iznimke i ostale mjere skrbi za dijete kao i za djecu školskog uzrasta nižih razreda. Ulaganje jedinica lokalne samouprave, gradova i općina u dovoljan broj vrtićkih, a misli se, naravno, i na jasličke potrebe, je conditio sine qua non svake civilizacijske razine, a poglavito pronatalitetne kakva Hrvatska žurno mora postati. Isto se odnosi i na školske kapacitete, bez iznimke. Financijska potpora obitelji za svako novorođeno dijete do njegova polaska u školu, s linearnim povećanjem, a u iznosu koji bi majkama koje tako žele omogućio ostanak u obitelji do polaska u školu najmlađeg djeteta. Puna isplata naknade za vrijeme trajanja cijelog jednogodišnjeg porodiljnog dopusta za jednog roditelja."
Rad nedjeljom
Podržavate li neradnu nedljeju ili ne te koji su vaši argumenti?
MOST: "Most podržava ideju neradne nedjelje. Iznimka su esencijalne djelatnosti poput hitnih službi i medija. Trenutno rješenje je potpuno neadekvatno iz dva razloga. Prvo, fokusira se samo na trgovinu. Drugo, ne odnosi se na radnike, nego na prodavaonice. Svaka prodavaonica ima 16 radnih nedjelja godišnje, ali poslodavac i dalje može naložiti radnicima da svaku nedjelju provedu na poslu puneći police, primjerice. Pravo na neradnu nedjelju mora biti horizontalno i usmjereno na radnike. Na primjer, pojedini radnik može imati pravo na 40 neradnih nedjelja u godini, tako se trgovcima ostavlja mogućnost da rade nedjeljom pod uvjetom da svaki njihov radnik ima 40 neradnih nedjelja."
Možemo!: "Pitanje neradne nedjelje obuhvaća i nekoliko vrijednosti prema kojima se kao društvo trebamo odrediti: poštivanje radničkih prava i ljudskog dostojanstva, definiranje društvenih prioriteta u skladu sa stvarnim društvenim potrebama, održivi razvoj jer je moguće reprogramirati potrošačke navike u smjeru stvaranja društva odgovornog prema ljudima i odgovornog prema resursima. Na vrhu liste prioriteta je pitanje prava žena jer se pitanje rada nedjeljom u velikoj mjeri tiče upravo radnica koje čine najveći dio zaposlenih u sektoru trgovine i koje uz radne obaveze i dalje nose glavninu tereta i brige za kućanstvo i obitelj. Neradna nedjelja štiti radnike, no vlasnicima obrta i članovima njihovih obitelji treba omogućiti da rade ako žele, dok god to ne uključuje rad njihovih radnika. Time bismo riješili probleme malih trgovina, obrta, cvjećarni, mesnica koje su u vlasništvu malih obrtnika ili OPG-ova. Omogućili bismo im konkurentnost u odnosu na velike lance, a građani bi i nedjeljom imali odstupne usluge. Upravo zbog njih smo protiv apsolutne zabrane rada nedjeljom, i to je bio amandman kojeg smo uložili na konačni prijedlog zakona, ali su ga HDZ-ovci naravno odbili. Osim toga, ono što je i dalje potrebno urediti su radnička prava onih koji nedjeljom rade, a ne spadaju u hitne službe. Smatramo da je potrebno propisati znatno uvećanje cijene rada nedjeljom."
Domovinski pokret: "Domovinski pokret podržava princip neradne nedjelje u svim djelatnostima osim hitnih i to argumentira pravim primjerom brige za obitelj i dobrobit djece i obiteljskog života. U određenim područjima, turističkim, i u određenim razdobljima godine, može se dopustiti produljeno radno vrijeme radnim danima uz adekvatnu financijsku naknadu zaposlenima, no i dalje uz zabranu rada nedjeljom."
Zamrzavanje cijena proizvoda u trgovini i cijena energenata
Treba li s time nastaviti ili ne, te zašto?
MOST: "Predvidivost i stabilnost troškova života su važni, ali zamrzavanje cijena bi trebalo biti kratkoročno i iznimno rješenje. Dugoročno, takve mjere mogu dovesti do tržišnih poremećaja. Umjesto toga, Mostova Vlada će fokus staviti na ciljane subvencije za najugroženije. HDZ-ova Vlada nije poticala tržišnu konkurenciju i ojačala domaću proizvodnju. Propustili su aktivirati sve dodatne izvore energije, poput hidroelektrana i geotermala. Umjesto toga, dijelili su tajkunima državni plin za jedan cent. To im je bilo važnije, izgleda."
Možemo!: "Zamrzavanje cijena nekih proizvoda, kao i spuštanje stope PDV-a nije dovelo do smanjenja cijena hrane. Zamrznute cijene nekih proizvoda dovode ili do njihovog manjka na tržištu ili do povećanja cijena drugih proizvoda u istoj kategoriji. S druge strane, potpuno je nevjerojatno da je Hrvatska jedina zemlja u kojoj smanjenje stope PDV-a nije dovelo do smanjenja cijena, već se to smanjenje prelilo u trgovačke marže. To nam pokazuje s jedne strane da u Hrvatskoj tržišno natjecanje uopće ne funkcionira, a s druge da država nema nikakvih instrumenata kojima bi kontrolirala i kažnjavala takvu praksu, što je uostalom i priznao sam ministar financija. S druge strane, zamrzavanje cijena energenata u vrijeme njihovog divljanja na tržištu bilo je moguće jedino zato što su i HEP i plinare u javnom vlasništvu. Ta nam činjenica zorno prikazuje koliko je važno sektore ključne za funkcioniranje ekonomije i društva ne privatizirati. Pitanje javnog vlasništva nad energetskim sektorom je pitanje energetske sigurnosti."
Domovinski pokret: "Kratkoročno se takve mjere mogu pokazati korisnima, građani ih većinom pozdravljaju, no treba misliti i na budućnost. Povijesno iskustvo nas uči da dugotrajnije zamrzavanje cijena dovodi do nestašica i recesije."
Banke i porezni sustav
Treba li dodatno oporezivati banke, uvesti poreze na ekstraprofit?
MOST: "Naš mandat bit će obilježen poreznim rasterećenjima, pogotovo rada, jer time građanima povećavamo plaće. Porezni sustav nije zamišljen da bi kažnjavao, nego da bi osigurao dovoljno sredstava za optimalno funkcioniranje javnih usluga. Ako korporacije i banke prevare naše građane, kao u slučaju "franak", to nije stvar poreznog sustava nego pravosudnog. Budite sigurni da ćemo pravosuđe osloboditi od bilo kakvog utjecaja i Hrvatska će biti brza i učinkovita u procesuiranju svih vrsta prevare građana. Ekstraprofit je ljevičarska izmišljotina. Što je dobit neke tvrtke veća, veći je i iznos poreza na tu dobit. Naša Vlada će se pobrinuti da se dobit banaka i korporacija ne skriva te da zaista plate porez na stvarnu dobit koja je ostvarena u Hrvatskoj."
Možemo!: "Poreze na ekstraprofite treba primjenjivati u svim slučajevima u kojima ekstraprofit nije rezultat prethodnih investicija u povećanje produktivnosti ili u istraživanje i razvoj, već rezultat spekulativnih aktivnosti, ili kako se dogodilo Hrvatskim bankama činjenicom prelaska na euro. Te kamate koje su im isplaćene u iznosu od gotovo pola milijarde eura svakako je trebao dodatno oporezivati. Nemojmo zaboraviti da je profit banaka 2023. godine rastao po stopi od 90% u odnosu na 2022. Smatramo da porez na ekstraprofit koji je bio donesen nije trebao biti ograničenog trajanja. Stoga ga unaprijeđenog treba vratiti u porezni sustav, vodeći računa o tome na temelju čega je ekstraprofit stečen. I to je bio jedan od naših amandmana u Saboru koji je glatko odbijen od strane HDZ-ove većine. Podsjećamo da se među našim hrabrim potezima našlo i pitanje oporezivanja ekstraprofita banaka i trgovačkih lanaca, kojim bi se, među ostalim, financirala i izgradnja stanova za javni najam."
Domovinski pokret: "Načelni stav Domovinskog pokreta je taj da ne trebaju novi porezi, nego porezno rasterećenje kako bi se dao poticaj malom i srednjem poduzetništvu koji su temelj ekonomskog razvoja. No kad su strane banke u pitanju, smatramo da treba uvesti porez na ekstraprofit. U vremenima kad građani sve teže žive banke ostvaraju rekordne dobiti."
Blokirani građani
Je li ovo gorući problem i kojim konkretnim potezima biste ga riješili?
MOST: "Prema nekim statistikama, Hrvatska ima više od 200.000 blokiranih građana i preko 10 milijuna ovrha. To je suludo. Sustav ovrha je neuređen, a Plenkovićev ovršni zakon pogoduje telekomima i korporacijama. Ti telekomi i korporacije onda prodaju dugove lihvarima tj. agencijama za naplatu potraživanja. Most će urediti ovršni zakon da štiti hrvatskog građanina. Unijet ćemo transparentnost. Hrvati neće gubiti svoj dom zbog 100 eura duga za koji nisu ni znali da postoji. Zabranit ćemo otkup dugova. Razvit ćemo programe restrukturiranja dugova, promicati financijsku pismenost te uspostaviti fond za pomoć blokiranima."
Možemo!: "Više od 200.000 blokiranih građana je naravno velik problem, jer to znači da je svaki deseti odrasli građanin Republike Hrvatske u potpunosti isključen iz svih ekonomskih tokova, što je, naravno za njih devastirajuće, a za ekonomiju izrazito štetno. Pritom treba imati na umu da je prosječna vrijednost dugovanja dugotrajno blokiranih manja od 1500 eura. U Saboru samo nebrojeno puta ponavljali da se takvi mali, nenaplativi dugovi trebaju brisati, kako bi se tim ljudima omogućilo da stanu na noge. Umjesto toga, donedavno smo imali potpuno neregulirano tržište agencija za naplatu potraživanja, koje operiraju industrijom vrijednom 5.5 milijardi eura u Hrvatskoj. Zakon koji je donesen da bi navodno regulirao njihov rad nije dobar i treba ga mijenjati, prvenstveno tako da se promijeni redoslijed otplate, odnosno da iz svake rate kojom se dug otplaćuje minimalno 50 posto ide na otplatu glavnice. U suprotnom, ljudi ostaju u dužničkom ropstvu, jer iako dug cijelo vrijeme otplaćuju, jedino što zapravo otplaćuju su kamate i troškovi, dok do glavnice nikad ni ne dođu. Osim toga, nemojmo zaboraviti ni činjenicu da je pitanje kredita u švicarskim francima mnoge naše sugrađane također stavilo u poziciju dužničkog ropstva i da jedan dio njih dan danas čeka povrat preplaćenih sredstava. Naš je stav da novi saziv Sabora treba donijeti tzv. Lex franak kojim bi se dijelovi presuda u slučaju Franak prenijeli u zakonodavni okvir i građanima tako omogućilo da povrat od banaka potražuju na temelju zakona umjesto putem dugotrajnih i neizvjesnih sudskih postupaka."
Domovinski pokret: "Vrlo smo jasno istaknuli da se borimo za dostojanstvo svih građana i protiv ovršne mafije. Nužne su promjene Ovršnog zakona koje će olakšati položaj blokiranih ljudi. Ponajprije im treba omogućiti da sudjeluju na financijskom tržištu. Osim toga, ako je dug 50 eura mora se zakonski spriječiti da on kasnije može narasti nekoliko puta. To nije pravedno. Osim toga, treba raditi na educiranju građana kako bi povećali razinu financijske pismenosti i financijske discipline."
EU fondovi
Kako povećati povlačenje novca iz europskih fondova?
MOST: "Ključno pitanje je zašto nam povlačenje sredstava već nije na većoj razini? Vjerojatno zato što potrošnju tih sredstava nadzire Ured europskog javnog tužitelja, pa je prostor za krađu sužen. Kad maknemo HDZ-ov kleptomanski gen iz jednadžbe, već imamo siguran preduvjet za učinkovitije povlačenje sredstava. Usto, Most će pojačati edukaciju službenika koji rade na povlačenju sredstava i osigurati im razmjenu znanja s kolegama iz drugih država članica koje u tome prednjače. EU sredstva usmjerit ćemo na razvojne projekte, posebno u području tehnoloških inovacija."
Možemo!: "To je, s jedne strane, pitanje kapaciteta uprave - da prepozna razvojne prilike koje EU fondovi nude, a potom i kapaciteta da osmisli projekt koji zadovoljava EU programske dokumente. Desetljeća stranačkog kadroviranja u upravi, te niska primanja u odnosu na privatni sektor rezultirala su manjkom kadrova s adekvatnom razinom kapaciteta za strateško promišljanje razvoja vlastitog sektora u ukupnom razvoju zemlje. To rezultira relativno niskim stopama apsorpcije dostupnih EU sredstava. S druge strane, čak i kad se sredstva povuku, pitanje je koliko su zapravo doprinijela razvoju, odnosno poboljšanju kvalitete života građana u Hrvatskoj. Primjerice, unutar famoznog Projekta Slavonija izgrađen je 5,5 milijuna eura vrijedan Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici koji zjapi prazan. Ta su sredstva povučena, ali je njihov učinak na gospodarstvo i život građana nepostojeći. Poanta je da se sredstva EU fondova trebaju povlačiti promišljeno, s vizijom društva kakvo želimo izgraditi u srednjoročnom razdoblju. U našem programu, EU sredstva namijenjena su prvenstveno kao potpora izgradnji novog ekonomskog modela zelene reindustrijalizacije Hrvatske koja će, između ostalog, rezultirati solariziranim krovovima, energetski obnovljenim zgradama, prigradskom i međugradskom željeznicom pogonjenom nefosilnim gorivima te kvalitetnim i dobro plaćenim radnim mjestima u znatno ravnomjernije razvijenoj Hrvatskoj."
Domovinski pokret: "Ako se ovdje misli na povlačenje novca iz EU fondova na razinama jedinica lokalne samouprave, to pitanje se rješava jednostavnim uputama i savjetovanjima oko zadovoljavanja forme pri apliciranju za dobivanje sredstava iz EU. Domovinski pokret poklanja punu pažnju ovoj temi budući da se na primjerima drugih zemalja, a i nekih područja u Hrvatskoj, vidi izrazita korist za infrastrukturne radove, a sve uz potpunu kontrolu protoka sredstava i bez mogućnosti zloupotreba."
Arbitraža Ina - Mol
Treba li nastaviti s arbitražom? Kako se postaviti prema pitanju rafinerija u Hrvatskoj?
MOST: "Postojale su dvije različite arbitraže oko slučaja Ine: Prvo je MOL tužio RH na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu da pokuša umanjiti nastalu štetu nakon pravomoćne presude Sanaderu 2014. MOL je tražio milijardu eura, a RH je morala platiti 250 milijuna. To je iznos koji je RH i tako oduzela MOL-u kad je došlo do visokog skoka cijene plina. U konačnici je RH prošla bez velike štete u ovom slučaju. Drugo, Vlada RH tuži MOL za nanesenu štetu u Ini jer je MOL upravljačka prava stekao kaznenim djelom podmićivanja. Ta arbitraža je pokrenuta na sudu UN-a u Ženevi. Taj spor RH gubi jer se sudbeno vijeće vezalo na odluku Ustavnog suda iz 2015. kada je Ustavni sud vratio na ponovno suđenje proces protiv Sanadera. Ustavni sud je vlastitoj državi izbio ključan pravni argument na kojem je cijela tužba počivala. Ovu drugu arbitražu treba nastaviti pred domaćim sudovima jer je na kraju Sanader pravomoćno osuđen i imamo jasne argumente da je MOL Inu stekao s pomoću kaznenog djela. HDZ je de facto izručio hrvatsku energetiku Mađarskoj i to će Mostova Vlada dokinuti. Rafineriji Rijeka ćemo vratiti stratešku ulogu koja joj pripada, a rafineriju Sisak ćemo vratiti u hrvatske ruke."
Možemo!: "Za nas je neupitno da Hrvatska mora otkupiti INA-u, osigurati upravljanje tijelima INA-e i povezati INA-u i HEP u javni energetski konglomerat koji će operacionalizirati politiku energetske samodostatnosti Hrvatske. I to treba napraviti odmah kako bi Hrvatska dobila prostor za upravljanje vlastitom energetskom politikom koju je Plenković predao Mađarima. INA treba novu viziju unutar zelene tranzicije, a za nju tu itekako ima mjesta posebno zbog inženjerskog i drugog stručnog kadra koji tamo radi. Kada govorimo o MOL-u, ne smijemo zaboraviti činjenicu da je to kompanija koju Viktor Orban već godinama koristi za ostvarenje geostrateških ciljeva Republike Mađarske i koji preko MOL-a zapravo vodi energetsku politiku Republike Hrvatske. MOL je zatvorio posljednju infrastrukturu za preradu nafte u Hrvatskoj, a Orban je za svoj MET uspio isposlovati 20 posto kapaciteta LNG-a. Osim toga, MOL je dva puta na međunarodnim arbitražama tužio Republiku Hrvatsku. S druge strane, INA proizvodi plin za 30 posto hrvatskih plinskih potreba. U INA-i država ima 44 posto vlasništva, a zbog izgubljenih arbitraža koje je pokrenuo upravo MOL dugujemo skoro 300 milijuna EUR-a. Istovremeno, gubimo enormne novce radi zatvaranja rafinerija, jer u Mađarsku jeftino prodajemo sirovu naftu, a uvozimo skupe derivate. Sve će se to promijeniti kad preuzmemo vlast, uključujući i najavljivanu, ali nikad provedenu promjenu modela upravljanja."
Domovinski pokret: "Gašenje rafinerije u Sisku posljedica je krivih energetskih politika koje nisu uzimale u obzir nacionalne interese. Ipak, modernizirana rafinerija u Rijeci ponovno radi punim kapacitetima. To treba održati. Hrvatska mora imati mogućnosti proizvodnje goriva. To je posebno važno u kriznim i geopolitički izazovnim vremenima. Arbitražu INA-MOL najviše je gurao Most. Mnoge arbitražne postupke Hrvatska je izgubila, a neke bi još mogla i izgubiti. Sjećamo se da je i HDZ najavio otkup dionica INA-e od MOL-a, no vidimo da od toga nema ništa. Sjećamo se i toga da ministar Ćorić svojim potpisom omogućio da nafta ide na preradu u Mađarsku. Zašto ne u Rijeku? Očito je da u energetskim politikama najviše stradavaju nacionalni na račun određenih partikularnih interesa."
Uvođenje obveznog vojnog roka
Jeste li za ili protiv, te koji argumenti za vaš stav?
MOST: "Vojni rok nije političko pitanje. Most će se osloniti na vojnu znanost i struku pri donošenju strateških odluka u području obrane i nacionalne sigurnosti. Svakako, pitat će se i one na koje bi se odluka odnosila. Hrvatska je slobodna država i njeni građani su slobodni, ali moramo osigurati da to tako i ostane. Puno važnije je da profesionalnoj vojsci damo resurse, plaće i status kakav zaslužuje, time će se povećati brojnost i kvaliteta naših oružanih snaga."
Možemo!: "Hrvatska je ulaskom u NATO profesionalizirala vojsku. Osim toga, Hrvatska ima i dobrovoljni vojni rok pa svi koji žele, mogu i danas služiti. Ako je potrebno više ljudi u profesionalnom sastavu, treba unaprijediti promociju i kvalitetu tog zanimanja među mladima, ali i unaprijediti uvjete rada u vojsci. Obavezni vojni rok se pokazao neprovedivim. Skoro 80 posto mladića se u godinama prije ukidanja obveznog vojnog roka pozivalo na prigovor savjesti pa je vjerojatno da bi se to i sada dogodilo. Ročna vojska zahtijeva i značajna sredstva pa ako sad moramo uložiti više u obranu zbog globalne situacije, nije li važnije ulagati u profesionalnu vojsku koju imamo i eventualni dobrovoljni vojni rok? Umjesto obaveznog vojnog roka, trebali bismo u srednjoj školi raditi na edukaciji mladih oko vještina iz domene civilne zaštite s programom koji obuhvaća pružanje prve pomoći, vatrogastvo i nošenje s rizicima koji se događaju zbog klimatskih promjena i gdje možemo kao zajednica sudjelovati."
Domovinski pokret: "Domovinski pokret se zalaže za uvođenje obaveznog četveromjesečnog vojnog roka za ročnike i dragovoljnog za ročnice, sa svrhom obuke i dovođenje nacije na višu razinu nacionalne sigurnosti, za različite potrebe, ne nužno ratne, već i u nepogodama, nesrećama i drugim izvanrednim situacijama. Vojna obuka doprinosi zrelosti, odgoju i spremnosti ročnika, podiže nacionalnu svijest i koristi razvoju ozbiljnog društva. Četveromjesečno razdoblje obuke ne može ni ja koji način ometati druge privatne planove ročnika u vidu zaposlenja ili profesionalnog usavršavanja, obrazovanja ili planiranja obitelji."
Migracije
Koji je vaš stav prema pitanju migranata i granici RH?
MOST: "Naš stav o ilegalnim migracijama je jasan. Nijedan zločin se ne smije relativizirati. Nasilan prelazak hrvatske granice je nasrtaj na ustavnopravni poredak države. Tog principa ćemo se čvrsto držati, neovisno odakle dolazio taj ilegalni migrant i koja mu je pozadina. Stava smo da vojska mora pomoći našoj policiji na kritičnim točkama gdje su ilegalni prijelazi najčešći. U smislu legalnih migracija, revidirat ćemo sustav izdavanja radnih dozvola i donijeti strategiju uvoza radne snage koja će uzeti u obzir stvarne potrebe poslodavaca i izazove integracije radnika u društvo."
Možemo!: "Ilegalne migracije su pogubne za sve - kako za ljude koji ilegalno pokušavaju ući u zemlju, tako i za građane i institucije zemalja u koje ljudi žele doći. Ilegalne migracije treba zaustaviti, ali to se neće desiti postavljanjem vojske na granice već osiguranjem jačeg sustava sigurnih i legalnih načina migracije, npr. kroz puno kvalitetniji sustav izdavanja radnih dozvola ili stipendija, vodeći pri tome računa da se ne ruši cijena rada u Hrvatskoj. Dokidanjem legalnih načina ekonomske imigracije i zapostavljanjem instrumenata privremene međunarodne zaštite, zemlje EU prisilile su ljude koji bježe od rata, represije i teških materijalnih prilika na neregulirane prelaske te stvorile pritisak na sustav azila. Sustav azila mora biti pravedan i učinkovit, ustrojen prema međunarodnom i humanitarnom pravu te pružiti sigurnost svima koji bježe pred ugrozom. Tražitelji azila ne mogu biti smješteni u nehumanim uvjetima, a u ograničenom periodu čekanja trebaju imati mogućnost rada. Oni koji ne ispunjavaju propisane uvjete moraju imati pravo na siguran i dostojanstven povrat u zemlju polazišta, ako to tamošnji sigurnosni uvjeti dozvoljavaju. Vanjskopolitičkom naporima, međunarodnom razvojnom suradnjom i međunarodnom pomoći u sklopu EU Hrvatska treba sudjelovati u uklanjanju uzroka prisilnih migracija (kao što su ratni sukobi, posljedice prirodnih katastrofa i neimaština)."
Domovinski pokret: "Domovinski pokret smatra da se nelegalne migracije moraju potpuno onemogućiti. Samim time što su ilegalne, dakle, su u suprotnosti s hrvatskim zakonima, pa tu nema mnogo prostora za odstupanja od provođenja zakona. To je pitanje visokog rizika nacionalne sigurnosti. S druge strane, blagim mjerama koje se već godinama provode na hrvatskim granicama, te represivnim mjerama isključivo prema švercerima migranata, Hrvatska se već dovela u vrlo nepovoljno stanje s obzirom na provođenje postupka prve registracije na tlu Hrvatske, čime ona postaje zemlja deportacije iz svih ostalih zemalja EU koje ilegalne migrante vraćaju iz svojih zemalja. Hrvatska nema nikakav plan za zbrinjavanje tih ilegalnih migranata."
NATO i Ukrajina
Treba li nam NATO? Koliko treba biti angažman Hrvatske u ratu u Ukrajini?
MOST: "Hrvatska je dio zapadne civilizacije i Most je tu jasan. NATO da, EU da, ali ne bespogovorno i ne poslušnički. Bit ćemo glasni i čvrsti u čuvanju interesa Hrvata, ali ne dovodimo u pitanje članstvo u ovim savezima. Most je bio jasan i po pitanju Ukrajine. Osuđujemo rusku agresiju. Humanitarna pomoć svakako, pa čak i donacija vojne opreme, ali hrvatska vojska neće ići u Ukrajinu. Nijedan hrvatski život nećemo riskirati u tom sukobu te to ne bismo očekivali od Ukrajinaca da je situacija obrnuta."
Možemo!: "Izražavamo punu solidarnost s Ukrajinom i zahtijevat ćemo nastavak pružanja podrške toj zemlji, osobito pomoći u važnim neborbenim aktivnostima i pomoći civilnom stanovništvu, koje smatramo integralnim dijelom vanjske politike na liniji međunarodne solidarnosti. Isto tako, podržavamo ulazak Ukrajine u EU. Naša je politika mirotvorna. Smatramo da se maksimalni napori moraj uložiti u momentalni prekid ratnih sukoba te da se globlano moramo posvetiti izgradnji mira. Cilj nam je da na temelju vlastitog iskustva rata, za razliku od dosadašnjeg naglaska na vojnoj dimenziji, promičemo politike solidarnosti, branimo ljudska prava te djelujemo u smjeru sprečavanja i rješavanja sukoba. Zato ćemo i iz tih razloga inzistirati na tome da sudjelovanje oružanih snaga RH u međunarodnim mirovnim misijama ima i jaku civilnu i razvojnu komponentu."
Domovinski pokret: "Hrvatska treba pružiti svu potrebnu humanitarnu pomoć Ukrajini što i čini. Vidimo da SAD i zemlje EU-a Ukrajini šalju i veliku vojnu i logističku pomoć. Međutim, Hrvatska ne treba slati svoju vojsku u Ukrajinu. To otklanja čak i Poljska kao zemlja koja graniči s Rusijom i među prvima je na mogućem udaru od zemalja NATO-a. Ovaj je prijedlog o slanju vojske u Ukrajinu iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a potporu mu je dala i Kanada. Ni on sam ne vjeruje u to što priča, ali se nakon odlaska Angele Merkel želi nametnuti kao svojevrsni lider na razini EU-a. Jasno je da bi slanje kopnenih trupa bilo koje zemlje NATO-a u Ukrajinu značilo rat NATO-a i Rusije odnosno početak trećega svjetskog rata. To nije u interesu nikome tko je razborit i dobronamjeran. Još jedan veliki rat Europa bi teško preživjela."
Plaće i mirovine
Planirate li rast plaća i mirovina te na koji način?
MOST: "Smanjit ćemo porez na dohodak za 5 posto i time povećati plaće. Potpuno ćemo ukinuti porez na mirovine i automatski ćemo ih usklađivati sa stvarnom stopom inflacije kako naši umirovljenici ne bi osjetili poskupljenja. Uvest ćemo 302 eura dodatka mirovini za bake i djedove koji žele koristiti roditeljski dopust umjesto roditelja. Promijenit ćemo i obuhvat iznimki od poreza na dohodak. Pragove od 25 godina za 100 posto povrata poreza na dohodak i 30 godina za 50 posto povrata ćemo zamijeniti godinama radnog staža. Tako će svi imati isti broj godina za uživanje u olakšicama, neovisno o tome s koliko godina su ušli u prvi radni odnos. Primjerice, time studentima dopuštamo da na miru završe studij."
Možemo!: "Plan nam je osigurati svakom starosnom umirovljeniku mirovinu u iznosu od 1/60 plaće za svaku godinu staža. To je razina koja svakom umirovljeniku s ostvarenim stažem od 40 godina jamči mirovinu u visini od 67 posto plaće. Da se to dosegne, potrebno je sadašnju razinu mirovina realno podići za 10 posto. Taj ćemo cilj postići tako da u svakoj godini četverogodišnjeg mandata sistemski povećavamo mirovine za 2,5 posto, i to povrh standardnog polugodišnjeg usklađivanja, koje je propisano zakonom. Pritom, to sistemsko povećanje treba primijeniti na sve umirovljenike koji su umirovljeni prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a ne samo na korisnike starosnih mirovina. Umirovljenika koji su umirovljeni prema Zakonu o mirovinskom osiguranju trenutno je 1.130.533, s prosječnom mirovinom u iznosu od 453,69 eura. Godišnji trošak njihovih mirovina u 2024. godini se procjenjuje na 6.500.000.000 eura. Procijenjeni godišnji trošak planiranog izvanrednog povećanja mirovina iznosio bi između 160.000.000 u prvoj godini i 200.000.000 eura u zadnjoj godini mandata. Na taj ćemo način sve mirovine stvarno podići u odnosu na plaće, neovisno o tome koliko će iznositi redovita zakonska polugodišnja usklađenja. Konkretno, na kraju četverogodišnjeg mandata, prosječni umirovljenik s 40 godina staža primat će mirovinu u visini od 67 posto prosječne plaće, a prosječni umirovljenik s, na primjer, 36 godina staža imat će mirovinu u visini od 60 posto prosječne plaće. Pitanje plaća vezano je za ukupnu politiku razvoja, a njome ćemo upravljati s pomoću palete industrijskih, poreznih i radnih politika. Naš cilj je ubrzano približavanje prosjeka plaća prosjeku EU za kojim značajno zaostajemo. U javnom sektoru planiramo sustavno povećavati plaće kao i osigurati jednaku plaću za jednak rad u cijelom sustavu, što je bio nominalan, ali neispunjen cilj reforme plaća putem Zakona o plaćama. U privatnom sektoru ćemo poticati rast plaća kroz gransko kolektivno pregovaranje kako bismo ujednačili i poboljšavali uvjete rada po sektorima, ali i kroz rast produktivnosti, podršku razvoju mikro i malim poduzeća kako bi prerasla u ona srednje velika, investicije u unapređenje tehnologije i istraživanje i razvoj te ulaganjem u sektore zelene tranzicije s visokom dodanom vrijednošću."
Domovinski pokret: "Nužan je rast mirovina kako bi naši umirovljenici živjeli dostojanstveno, a rast plaća kako bi se ljude zadržalo u Hrvatskoj. Vlada je povećala plaće službenicima u javnim i državnim službama, a povećala je i mirovine. Međutim, to se učinilo zaduživanjem kao oblik predizbornog kupovanja glasova. Kako bi prodisalo poduzetništvo, ali i investicije Hrvatskoj su potrebni niži porezi. Nižim porezima treba stvoriti povoljnije poduzetničko i investicijsko ozračje. Visokim porezima plaćaju se korupcija i klijentelizam. U Hrvatskoj je potrebna potpuna promjena modela od kronističkog prema protržišnom. Klijentelizam sprječava rast mirovina i plaća na realnim osnovama, a ne na temelju zaduživanja. Zato je potrebna reforma pravosuđa i javne uprave. Nova kuća ne može se graditi na starim i klimavim temeljima pa tako ni ekonomski rast, koji jamči više plaće, na neracionalnom ekonomskom modelu."
Američki predsjednički izbori
Preferirate li Joea Bideana ili Donalda Trumpa te iz kojeg razloga?
MOST: "Hrvatska i SAD su saveznici i to trebaju ostati, neovisno o tome tko je na vlasti tu ili tamo."
Možemo!: "Alexandria Ocasio-Cortez."
Domovinski pokret: "Hrvatska treba primarno gledati na svoje interese. Vidimo da se politika prema Hrvatskoj nije pretjerano razlikovala ni u Trumpovu ni u Bidenovu mandatu. Na svjetonazorskom području bliži nam je Donald Trump. Joe Biden jedan je od glavnih zaštitnika tzv. woke ideologije koja na svim područjima razara zapadnu civilizaciju."
Prvi potez nakon preuzimanja vlasti
Koji bi bio vaš prvi potez pri dolasku na vlast?
MOST: "Dva paralelna poteza - iniciranje slanja vojske na kritične točke na kojima su ilegalni prelasci granice najčešći; i povećanje plaća i mirovina, plaća kroz smanjenje poreza na dohodak, a mirovine kroz ukidanje poreza i njihovo usklađivanje sa stopom inflacije."
Možemo!: "Micanje Turudića s mjesta glavnog državnog odvjetnika."
Domovinski pokret: "Zasukali bismo rukave. I krenuli sustavno raditi na svim poljima."
POGLEDAJTE VIDEO: Tko je prvi izbor, tko se bori za granične mandate u 1., 2. i 6. izbornoj jedinici?
