Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković uzdrmao je javnost objavom u kojoj tvrdi da će predsjednik Zoran Milanović sutra dati ostavku.
Milanović je već jednom šokirao najavivši da želi u izbornu utrku na parlamentarnim izborima i da mu je cilj postati novi premijer. Ustavni sud je rekao da ne može sve dok obavlja dužnost predsjednika, a Milanović od tada ustraje u tome da neće dati ostavku prije pobjede SDP-ove koalicije na izborima koja će ga, kako tvrdi, postaviti za mandatara nove Vlade.
Sprema se 'bomba'?
No, što ako Milanović odluči šokirati još jednom u fotofinišu kampanje, samo pet ili šest dana prije izbora? RTL-ov izborni analitičar Krešimir Macan smatra da njegov potez neće promijeniti ništa što se tiče ovih parlamentarnih izbora, no mogao bi izazvati kaos i utjecati na okolne procese. "Postoji jedna opcija plana koja se uklapa u sve što je Milanović najavljivao, odnosno postoji šansa da to bude 'bomba' koja neće utjecati na izbore, ali hoće na sve okolo", ističe Macan. U tom bi eventualnom raspletu događaja prioritet nakon izbora bilo konstituiranje Sabora, a ne Vlade.
Ako Milanović zaista podnese ostavku, privremeni predsjednik države trebao bi biti predsjednik Sabora. HDZ-ov Gordan Jandroković trenutno je tehnički predsjednik Sabora, ali sudjeluje na izborima. HDZ se vrlo vjerojatno ne bi odrekao Jandrokovića jer je nositelj liste u drugoj izbornoj jedinici i važan adut stranke na izborima. Drugi u redu iza Jandrokovića su potpredsjednici Sabora - HDZ-ov Željko Reiner ili Ante Sanader te oporbeni potpredsjednici Sabora SDP-ova Sabina Glasovac, Socijaldemokrat Davorko Vidović i predstavnik talijanske manjine Furio Radin, koji također svi sudjeluju na parlamentarnim izborima iduće srijede.
'Posao za Ustavni sud'
I tu se cijela stvar komplicira. "Ako da ostavku, to ne mijenja ništa što se tiče ovih izbora. I dalje nije kandidat i ne može biti sučeljavanja. Ali ostajemo bez predsjednika koji daje mandat novoj Vladi. Ako ga ne može mijenjati nitko od HDZ-ovih predsjednika, odnosno potpredsjednika Sabora, tko je onda vršitelj dužnosti predsjednika? Milanović u tom slučaju tjera da Ustavni sud kaže tko je sad vršitelj dužnosti i koja su ograničenja za tu osobu", objašnjava Macan naglašavajući da tu ima posla za Ustavni sud koji bi u tom slučaju trebao dati upute.
RTL-ov izborni analitičar smatra da je moguće da je ovo sve dio Milanovićeva plana u kojem bi nakon izbora prioritet postao sastavljanje Sabora, umjesto sastavljanja Vlade. "Imamo/nemamo vršitelja dužnosti predsjednika dok se ne izabere predsjednik Sabora i to postaje prioritet. Jer, novi predsjednik Sabora postaje vršitelj dužnosti predsjednika koji daje mandat za sastavljanje Vlade", pojašnjava Macan.
U toj zbrci, treba imati na umu, kreću rokovi za izbore predsjednika, a poznato je da nas 9. lipnja čekaju i izbori za Europski parlament. U slučaju prestanka mandata predsjednika Hrvatske, objašnjava Macan na temelju dostupnih informacija, predsjednički izbori bi se morali održati za 30 do 60 dana, dakle od oko 12. svibnja do oko 12. lipnja što "kolidira" s europskim izborima.
Konstituiranje Sabora prije Vlade
"Ovisit će sve dosta o tome kako će se razvijati pregovori oko sastavljanja Vlade. Ima smisla ako je Milanović najavljivao iznenađujuće poteze, onda je moguće da podnese ostavku, ali bi većina birača to vidjela kao kaos. Ljudi se ionako boje neizvjesnosti nakon izbora i pitanje je kome bi to išlo u korist. To bi mogao iskoristiti HDZ i pozvati birače da zato glasaju za stabilnost", zaključuje Macan koji objašnjava eventualni slijed događaja.
"Ako Milanović da ostavku u petak, kako je Butković najavio, znači da pet dana do izbora ostajemo bez predsjednika. Rezultati se znaju dva dana poslije izbora, što je sveukupno sedam dana bez predsjednika. I tog se dana pod hitno mora konstituirati Sabor i odabrati predsjednik Sabora koji postaje vršitelj dužnosti predsjednika, koji ujedno daje mandat za sastavljanje nove Vlade. Tada bi mu na ruku išlo da v.d. postane netko 'njegov'. Moguće da se vodi mišlju 'hajmo ne izabrati HDZ-ovog predsjednika Sabora', umjesto 'hajmo izabrati Milanovića kao mandatara' jer za to mora doći sa 76 mandata. Dakle, da bi država mogla funkcionirati, prioritet je konstituiranje Sabora. To je vjerojatno ono što Milanović hoće - konstituiranje Sabora prije Vlade", pretpostavlja Macan.
Jandroković može postati v.d. predsjednika i ići na izbore
U većini slučajeva se, kaže, slaže većina pa onda Sabor. "Nije to neustavno, i to je moguće ako da ostavku, ali ne iz Butkovićevih razloga, već svojih", zaključuje Macan koji ovo naziva "genijalnim, ali kaotičnim" planom. "Samo uvodi kaos", zaključuje.
Ovaj je eventualni plan samo jedan mogući rasplet situacije u "ludim" okolnostima Milanovićeve ostavke. Iako se prvotno špekuliralo da Jandroković, u slučaju preuzimanja uloge vršitelja dužnosti predsjednika, gubi mogućnost sudjelovanja na izborima i otpada s liste, čini se da to baš i nije tako.
Jandroković, i zapravo bilo tko od potpredsjednika Sabora, mogao bi preuzeti ulogu vršitelja dužnosti predsjednika Republike, no tada ne bi mogao ući u Sabor dok je na toj dužnosti. Ne bi mogao ni sudjelovati u konstituiranju Sabora, ali u njega može ući naknadno kad se odabere predsjednik Republike, a ta osoba prestane biti vršitelj dužnosti predsjednika.
U slučaju da Jandroković odbije, vršitelj dužnosti predsjednika se bira dogovorno između pet potpredsjednika koje smo ranije naveli.
"Njegov jedini zadatak bi trebao biti da sazove prvo zasjedanje Sabora iza izbora, koje mora biti najkasnije u roku od 20 dana, da se Sabor konstituira, izaberu predsjednika i da on konfigurira kao v.d. predsjednika Republike za potrebe konzultacija", pojašnjava nam Macan na temelju tumačenja nekih ustavnih stručnjaka.
POGLEDAJTE VIDEO: Hoće li o premijeru odlučivati Ivan Penava? 'Izborna noć, zovu Plenković i Milanović...'
