Stiglo je i priopćenje od stranke Možemo!, u kojem strogo osuđuju potez Ustavnog suda i njihova predsjednika Miroslava Šeparovića.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
“Priopćenje Ustavnog suda je do sada nezapamćeni i apsolutno nedopustivi udar na politički proces stvaranja većine u parlamentu na temelju izbornih rezultata. Nikada do sada nismo imali situaciju da bi se Ustavni sud na vlastitu inicijativu izravno uplitao u proces stvaranja većine, i to na ovakav način gdje je evidentno da je izabrao tim za koji igra, a to je HDZ”, istaknula je Sandra Benčić, koordinatorica Možemo! na izvanrednoj konferenciji za medije nakon priopćenja Ustavnog suda o upozorenju predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, kojim mu se odriče pravo da bude mandatar buduće Vlade.
"Zoran Milanović nije bio naš kandidat, niti je sada, no bez obzira o kome se to radilo, makar bi bio naš najveći politički neprijatelj, reagirali bi jednako jer se radi o udaru na temelje ustavne demokracije", rekla je Benčić.
“Ustavni sud je već prije upozorio predsjednika Republike da ne smije sudjelovati u kampanji, da ne može biti kandidat niti sudjelovati u kampanjskim aktivnostima. Nije mu Ustavni sud zabranio slobodu govora, niti je to mogao niti bi to smio napraviti”, rekla je Benčić i istaknula kako je Možemo! tijekom cijele kampanje od Ustavnog suda zahtijevao da sve ocjene o regularnosti kampanji koje ima mora izreći, izrekne najkasnije na dan prije izbora, u utorak na dan izborne šutnje.
Sve što bi rekli naknadno, tada je Benčić upozoravala, moći će se smatrati izravnim miješanjem u stvaranje većine, i to se sada i dogodilo.
“Ustavni sud je danas, odnosno njegov predsjednik, dao ocjenu da se predsjednik Republike u kampanji ponašao kao kandidat i da je prekršio njihovo upozorenje. Međutim, Ustavni sud nije zbog toga povukao nikakve konzekvence, već je rekao da s obzirom na to da ovo ponašanje nije imalo presudan utjecaj na ishod, oni neće poništiti izbore”, podsjetila je.
Benčić pita: “Ako je o ishodu izbora ovisio ovisila ocjena je li imao pretjerani ili nije imao pretjerani utjecaj, to konkretno znači da je moguće da bi Ustavni sud poništio ishode izbora koji bi bili još lošiji za HDZ i koji bi doveli do momentalnog formiranja većine na strani, primjerice SDP a? Jesu li to htjeli reći?”.
Također, Benčić naglašava i drugo ključno pitanje: "Na temelju kojeg članka Ustava Ustavni sud može bilo kome zabraniti da bude mandatar i da bude predsjednik Vlade, ako u tom trenutku nema više nespojivu funkciju, znači ako je prethodno dao ostavku?"
Kao i svaki drugi građanin mora biti u jednakom ustavno pravnom položaju da može vršiti bilo koju javnu funkciju, poručila je, jer to kaže Ustav.
Postavila je pitanje Ustavnom sudu: “Do kojeg roka trenutni predsjednik Republike ne smije vršiti ni jednu drugu javnu funkciju, pa ni funkciju predsjednika Vlade? Do kada vrijedi zabrana Zoranu Milanoviću, ili bilo kojoj drugoj osobi da bude, primjerice, premijer i vršitelj bilo koje druge javne funkcije nespojive s funkcijom predsjednika nakon što dao ostavku na to mjesto?”.
Mandatar je onaj koji nosi 76 potpisa i time dokazuje da ima većinu za Vladu i da će biti budući predsjednik Vlade, pa je bilo dovoljno reći ne može biti mandatar dok je predsjednik republike, ali nakon ostavke svakako može, ocijenila je i dodala kako Ustavni sud tvrdi da ne može biti ni predsjednik Vlade.
Shodno tome, pita Benčić, što ako je netko drugi mandatar i taj koji sastavi Vladu, pa zatim da ostavku za mjesec dana i saborska većina izabere, primjerice Zorana Milanovića?
Ovakvo upozorenje Ustavnog suda, smatra Benčić, dodatno ukazuje na njihovu pristranost HDZ-u i potpunu nedosljednost: “Jer Ustavni sud nije bio vjerodostojan i nije bio dosljedan u ocjenjivanju izbornog procesa. Ustavni sud je podržao nakaradne izborne jedinice kod ocjene ustavnosti. A rezultat toga je da HDZ ov mandat košta 12 tisuća glasova, Fokusov košta 48 tisuća glasova, a nas naš 19 tisuća glasova. Je li to glas koji vrijedi jednako? Je li to jednak položaj birača? Je li to jednaka i fer utakmica za sve one koji su na izborima? Je li se Ustavni sud oko toga oglasio kad je vidio rezultate izbora? Nije.”
Nisu se oglasili niti oko činjenice da da se na izborni dan ustanovilo da ljudi koji imaju važeće osobne iskaznice, tisuće njih, nisu na popisu birača, i da mnogi od njih nisu ostvarili svoje pravo glasa jer su morali ići po posebne tzv. plave plave potvrde. Ustavni sud se oko toga nije oglasio iako je tu riječ o izravnoj nadležnosti i pitanju regularnosti izbora. Ustavni sud nije se oglasio ni kada je objavljena snimka Plenkovića koji na stranačkom internom sastanku naređuje kako će se listići nositi po pojedinim kućama, rekla je.
Ustavni sud nije se oglasio ni oko činjenice da birači nisu mogli ostvariti svoje pravo u svim konzularnim predstavništvima.
“Dakle, ono što je inače pitanje rada izbornih povjerenstava Plenković određuje na stranačkom sastanku svojim članovima stranke kako će nositi listiće i gdje se Ustavni sud oglasio nije glasanje u inozemstvu. Dakle, ako zakon kaže da se može glasati u diplomatsko konzularnim predstavništvima, zašto nije organizirano glasanje u svim diplomatsko konzularnim predstavništvima? Pa se, recimo, ljudima koji su bili na Malti gdje imamo konzularno predstavništvo reklo da ne idu u Rim glasati. To im je čas posla da odu. Zašto? Zašto ti građani nisu mogli ostvariti pravo glasa i što Ustavni sud po tom pitanju nije rekao ništa”, istakla je.
U tumačenju Ustava vjerodostojnost je važna i više nego u politici, rekla je Benčić, a Ustavni sud se o ključnim pitanjima regularnosti izbora, prava na ostvarenje glasa svakog građanina i jednake utakmice za sve političke aktere nije oglasio ni jednom riječju", stoji u priopćenju.
POGLEDAJTE VIDEO: Malenica: 'Milanović i njegovi jataci su izgubili na izborima'
