Nakon nešto više od mjesec dana od preuzimanja vlasti Vlada je predstavila prve konkretne poteze. Proračun će biti 117,6 milijardi kuna - odnosno četiri milijarde i šesto milijuna kuna manje nego lani.  

Da bi to bilo moguće - PDV raste, ali se uvode međustope za dječju hranu, ulje i račune za vodu. Vlada tvrdi da do prevelikog porasta cijena neće doći te da će promjenom  poreznih razreda zaštiti socijalno ugrožene. Unatoč tome, 380 tisuća najslabije plaćenih radnika imat će istu plaću, ali veći PDV.

Vlada Zorana Milanovića konačno je konkretno najavila kako protiv krize. Njihov je plan štedjeti na proračunu, no upozoravaju kako s njime ipak trebaju paziti. Milanovićeva vlada stoga nudi rashode od 117,6, a prihode od 108 milijardi kuna. Deficit bi tako bio 9,6 milijardi kuna, što je ipak manje od prošlogodišnjeg, i to za 5,3 milijardi kuna. Ovakav proračun trebao bi zadovoljiti međunarodne financijske institucije, i Hrvatska bi trebala zadržati 'rejting'. Zahvaljujući novim rješenjima, država će u njegovoj rashodovnoj strani uglavnom štedjeti. I to 2 milijarde kuna smanjenjem rashoda zaposlenih u državnoj službi, još toliko smanjenjem materijalnih rashoda, za 350 milijuna kuna smanjuju se subvenciji poljoprivredi i željeznici, a tu su i druge mjere. Zaposlenici države se, međutim, ne moraju brinuti. Na prihodovnoj će, pak, strani proračuna država gubiti, ali i dobivati. Povećanje osobnog odbitka s 1800 na 2200 kuna državi će odnijeti 250 milijuna kuna, ali će joj povećani PDV donijeti 2,5 milijardi. Smanjeni doprinosi za zdravstveno će, pak, iz državne blagajne izbiti 2,4 milijardi kuna. A sve to s jednim razlogom. Uspiju li ove reforme zbilja ovoj Vladi, u naredne dvije godine očekuje se dodatni rast BDP-a, ali i pad nezaposlenosti. Hoće li sve biti dovoljno, znat će se već za koji tjedan, kada u Hrvatsku stižu strani procjenitelji.