Nakon nešto više od mjesec dana od preuzimanja vlasti Vlada je
predstavila prve konkretne poteze.
Proračun će biti 117,6 milijardi kuna - odnosno četiri milijarde
i šesto milijuna kuna manje nego lani.
Da bi to bilo moguće - PDV raste, ali se uvode međustope za
dječju hranu, ulje i račune za vodu.
Vlada tvrdi da do prevelikog porasta cijena neće doći te da će
promjenom poreznih razreda zaštiti socijalno ugrožene.
Unatoč tome, 380 tisuća najslabije plaćenih radnika imat će istu
plaću, ali veći PDV.
Vlada ZoranaMilanovića konačno
je konkretno najavila kako protiv krize. Njihov je plan štedjeti
na proračunu, no upozoravaju kako s njime ipak trebaju
paziti.
Milanovićeva vlada stoga nudi rashode od 117,6, a prihode od 108
milijardi kuna. Deficit bi tako bio 9,6 milijardi kuna, što je
ipak manje od prošlogodišnjeg, i to za 5,3 milijardi kuna.
Ovakav proračun trebao bi zadovoljiti međunarodne financijske
institucije, i Hrvatska bi trebala zadržati 'rejting'.
Zahvaljujući novim rješenjima, država će u njegovoj rashodovnoj
strani uglavnom štedjeti. I to 2 milijarde kuna smanjenjem
rashoda zaposlenih u državnoj službi, još toliko smanjenjem
materijalnih rashoda, za 350 milijuna kuna smanjuju se subvenciji
poljoprivredi i željeznici, a tu su i druge mjere. Zaposlenici
države se, međutim, ne moraju brinuti.
Na prihodovnoj će, pak, strani proračuna država gubiti, ali i
dobivati. Povećanje osobnog odbitka s 1800 na 2200 kuna državi će
odnijeti 250 milijuna kuna, ali će joj povećani PDV donijeti 2,5
milijardi. Smanjeni doprinosi za zdravstveno će, pak, iz državne
blagajne izbiti 2,4 milijardi kuna. A sve to s jednim
razlogom.
Uspiju li ove reforme zbilja ovoj Vladi, u naredne dvije godine
očekuje se dodatni rast BDP-a, ali i pad nezaposlenosti.
Hoće li sve biti dovoljno, znat će se već za koji tjedan, kada u
Hrvatsku stižu strani procjenitelji.
