Otisci tropskog stopala, neki od njih dugi do 45 centimetara pronađeni su u lipnju u špilji kraj mjesta San Giovanni Rotondo, u jugoistočnom dijelu pokrajine Puglia, kaže Alfonso Bosellini, profesor geologije na sveučilištu u Ferrari i voditelj skupine istraživača.
"Ne možemo biti potpuno sigurni, ali po onome što sad znamo, Italija je vjerojatno u prošlosti bila povezana s Afrikom", kaže Bosellini.
Otisci stopala potvrđuju, kaže Bosellini, da su na tom dijelu kopna u prošlosti bile prisutne najmanje četiri vrste velikih dinosaura, kako biljojeda tako i mesojeda, a pretpostavlja se da su živjeli prije otprilike 120 do 130 milijuna godina, potkraj jurskog razdoblja.
U to je vrijeme današnje talijansko tlo bilo dio kopnene mase od koje se kasnije izdvojio i Balkan, jer imaju isti geološki sastav.
Stručnjaci već nekoliko desetljeća raspravljaju je li ta kopnena masa bila spojena s afričkim kontinentom ili je to bio samostalni kontinent.
Dinosauri su za preživljavanje trebali velike kopnene površine i mnogo vode, a to bi mogli pronaći samo ako je današnja Italija u prošlosti bila spojena s današnjom Afrikom.
U vrijeme dinosaura današnje talijansko kopno i Afriku dijelilo je samo plitko more dubine od 10 do 20 metara. U vrijeme oseke, dinosauri bi lako mogli prijeći s kopna na kopno, jer su bili visoki oko 5 metara.
Marco Tongiorgi, profesor geologije na sveučilištu u Pisi, kaže da ovo otkriće podupire prijašnje teorije o prošlosti talijanskog tla. Jedini otisci dinosaurovih stopala pronađeni prije ovih otkriveni su u Altamuri, mjestu na jugu Puglie, a pripadali su manjim, ne tako starim dinosaurima, od prije 70 milijuna godina.
Pretpostavlja se da su dinosauri izumrli prije 65 do 70 milijuna godina te da su se Europa i Afrika razdvojile prije otprilike 50 milijuna godina.
