REYKJAVIK - Islandski parlament usvojio je u petak nacrt zakona koji predviđa da se Velikoj Britaniji i Nizozemskoj nadoknadi više od 3,8 milijardi eura koje su državljani tih zemalja izgubili na računima islandskih banaka.
Ovaj plan islandske vlade predviđa otplatu duga tijekom 15 godina. Iako neki stručnjaci smatraju da bi usvojeni zakon mogao otvoriti put dobivanju nove pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda i drugih organizacija koje financiraju oporavak islandskog gospodarstva od krize, mnogi nisu zadovoljni tim rješenjem.
Naime, u islandskoj javnosti i politici vodila se oštra diskusija o spornom povratu sredstava, a mnogi su mišljenja da država griješi preuzimajući na sebe obvezu povrata uloga stranih investitora propalih u privatnim bankama.
Zbog nastale situaciju u Islandu se, kako analiziraju mediji, očekuje porast antieuropskog raspoloženja u javnosti.
Islandske banke su prije globalne financijsko-bankarske krize davale više kamatne stope na uložena sredstva od banaka u drugim europskim državama. Prema podatcima islandske vlade, 400.000 stranih državljana i poduzeća investiralo je novac u islandske banke od kojih je većina bankrotirala.
Britanska i nizozemska vlada pokrile su gubitke svojih državljana i zatražile naknadu od Islanda. Prema nacrtu zakona usvojenog u petak, do četiri posto islandskog BDP-a moglo bi biti isplaćeno Velikoj Britaniji u razdoblju od 2017. do 2023. i do dva posto Nizozemskoj.
Britanski mediji reagirali su na odluku islandskog parlamenta komentirajući kako usvojeni nacrt zakona otvara vrata Reykjaviku za članstvo u EU.
Island je ljetos podnio zahtjev za članstvo u EU, a proces priključenja bi mogao potrajati do tri godine.
