Otuda i izuzetna važnost ostvarivanja pozitivnog obrata nepovoljnih trendova koji najavljuju Vladini dužnosnici za 2001. godinu, uz ocjene da su u 2000. učinjeni veliki početni koraci za izlazak Hrvatske iz recesije i strukturalne krize.
Realni rast bruto domaćeg proizvoda u drugom ovogodišnjem tromjesečju od 3,7 posto, nakon 4 postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca, govori da će stopa rasta BDP-a biti nešto veća od prvotno očekivanih 2,8 posto.
Postignuti gospodarski rast, za koji analitičari upozoravaju da još nije dovoljno jak, nije, međutim, usporio trend porasta registrirane nezaposlenosti koja se i ubrzava posljednjih mjeseci.
Krajem studenoga evidentirano je 376.613 nezaposlenih osoba, što je za 40,7 tisuća ili 12,1 posto više nego u istom mjesecu lani. Vrlo visoka nezaposlenost (stopa nezaposlenosti već je dostigla 22 posto), koja bi se uz to, s obzirom na još najavljene stečajeve, mogla i povećati, jedan je od najosjetljivijih i krucijalnih problema s kojima se moraju suočiti nositelji hrvatske gospodarske politike.
To je moguće samo u sklopu strukturnih reformi kojima je svrha povećanje efikasnosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva upućenog na inozemna tržišta.
U 2000., nakon višegodišnje stagnacije, ipak se bilježi (blagi) rast izvoza. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci hrvatski je robni izvoz iznosio nešto više od 3,6 milijardi dolara, što je 2,3 posto više nego u istom vremenu lani.
Istodobno je uvezeno roba za 6,4 milijarde dolara, što predstavlja povećanje uvoza za 1,7 posto. Deficit robne razmjene je iznosio još uvijek visokih 2,7 milijadi dolara, a pokrivenost uvoza izvozom je skromnih 56,4 posto.
Zahvaljujući prije svega dobroj turističkoj sezoni, ocjenjuje se da ovogodišnji deficit tekućeg računa platne bilance neće biti veći od 5 posto BDP-a.
Kao i izvoz, i industrijska proizvodnja, nakon značajnog rasta, u posljednja se dva mjeseca usporava, tako da je ukupno u prvih jedanaest mjeseci industrijska proizvodnja porasla za 2,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Pokazatelji o kretanju industrijske proizvodnje ukazuju da postignuti rast gospodarstva još nije postao 'robustan', pa će, po ocjenama analitičara, započete strukturne reforme morati biti nastavljene kako bi se on održao.
Pritom treba upozoriti na negativne tendencije u kretanju investicija gdje naznake oporavka još nisu na vidiku. Na području cijena, prošlomjesečni podaci govore o usporavanju inflacije, koja je ipak veća nego što se predviđalo. Međugodišnja stopa inflacije mjerena kretanjem indeksa cijena na malo u studenome je dosegnula 7,7 posto.
S likvidnošću u privredi ipak je nešto bolja situacija, pa je tako krajem listopada bilo evidentirano 20 milijardi kuna nepodmirenih obveza, što je za čak 6,5 milijardi kuna ili 24,6 posto manje nego krajem prosinca prošle godine.
Smanjenje iznosa blokada rezultat je, prije svega, stečajeva pokrenutih proteklih mjeseci u tvrtkama s velikim iznosima blokada. Treba posebno istaknuti da je država isplatila oko 8,7 milijardi kuna od ukupno 9,5 milijardi starih dugovanja.
Istodobno se u državnom proračunu u prvih deset mjeseci iskazuje kumulativni deficit od 4,9 milijardi kuna, što je uglavnom posljedica neuravnotežene dinamike, odnosno izostanka pritjecanja značajnijih kapitalnih prihoda. Manjak će se premošćivati zaduživanjem u inozemstvu, što će opet utjecati na stanje inozemnog duga, koji po podacima s kraja rujna, iznosi oko 9,8 milijardi dolara.
Pojedini analitičari već upozoravaju na stupanj zaduženosti i opterećenosti ekonomije otplatama vanjskog duga. Tako projekcije govore da će za otplatu glavnice i kamata u idućoj godini trebati nešto više od dvije milijarde dolara. Devizna likvidnost zemlje je zadovoljavajuća, uz vrlo solidne međunarodne pričuve središnje banke od 3,3 milijarde dolara krajem studenoga.
Stanje u sektoru bankarstva je stabilizirano, štoviše, vrlo je dobra likvidnost banaka, uz snažan rast deviznih, a i kunskih depozita. No, i uz smanjenje kamatnih stopa stagniraju plasmani banaka, posebno poduzećima, i tu se zaokret tek očekuje.
