Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Gotovo je s naplatom opomena

Izdavanje opomene radi naplate dospjelih novčanih potraživanja nije dopušteno naplaćivati, odlučila je Vlada i time vjerojatno izmamila osmijeh mnogima. No, povećan je jedan dosad maleni namet koji će smetati ugostiteljima.

Konačno dobra vijest. Izmjenama Zakona o zaštiti potrošača zabranit će se naplaćivanje opomena!

“Izdavanje opomene radi naplate dospjelih novčanih potraživanja nije dopušteno naplaćivati”, stoji u izmijenjenom zakonu koji je Vlada uputila u Sabor.

No, oko ovog zakona je nastala čitava strka je, unatoč ovako sveobuhvatnoj formulaciji o zabrani naplaćivanje opomena, pojedini su dužnosnici tvrdili da se ovo neće odnositi na banke i njihove opomene, kao ni na mobilne operatere, već samo na trgovce koji su široko i prilično nejasno definirani u ovom zakonu, dakle potpuno neprilagođeno za one za koje bi zakon trebao biti pisan – potrošače.

“Trgovac je bilo koja osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu u okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti, kao i osoba koja nastupa u ime ili za račun trgovaca”, navodi se u pojašnjenju prijedloga izmjena zakona.

Nered u naplati kod bankara

No, naknadno je pojašnjeno da je trgovac i banka, ali i mobilni operateri te javna poduzeća.

Cilj je da se zaštiti slabiju ugovornu stranu na tržištu tako da se zabrane opomene jer ne predstavljaju nešto što su potrošači konzumirali. Ovo neće vrijediti za pravne, već samo za fizičke osobe.

U ministarstvu gospodarstva je zaključeno da, primjerice, banke imaju krajnje neuravnoteženu praksu. Opomene su se naplaćivale u rasponu od 20 do 300 kuna i to bez obzira na iznos duga, a slali bi opomene i kada se s plaćanjem kasni samo dva do tri dana.

Banke se neće moći pozivati Zakon o kreditnim institucijama, napominje se u ministarstvu. Nadzor Zakona o zaštiti potrošača će provoditi Državni inspektorat.

Namet na zabavu

Ministar financija Slavko Linić regulirao je uporabu i naplatu zabavnih automata i onih na kojima je moguć manji dobitak novim zakonom. Dosad je to bilo riješeno Zakonom o financiranju lokalne i regionalne samouprave i putem toga se ubiralo oko 10 milijuna kuna godišnje. Linićev plan je 40 milijuna kuna, a zatim i 75 milijuna kuna godišnje u narednoj godini.

“Prihod po automatima pripadat će jedinicama regionalne samouprave, odnosno županijama. Propisuje se 100 kuna mjesečne naknade za zabavne automate, a automate s malim dobicima 600 kuna mjesečno”, kazao je Linić.

Ministar financija pojasnio je da među zabavne aparate u ovom novom zakonu spadaju videoigrice, biljare, pikada i razne vizualne igre.

Poduzetnicima daju još vremena

On je predstavio i doradu Zakona o mjerama naplate poreznog duga, kojima će izjednačiti poduzetnike koji nisu na vrijeme prijavili da žele reprogram poreznog duga s onima koji jesu.

“Zbog kratkog roka i očitog nečitanja zakona, primijetili smo da ima puno onih koji se nisu javili na reprogram i sada Vladi predlažemo dodatni rok za prijavu za reprogram obaveza”, kazao je Linić naglašavajući da rok za plaćanje i reprogram duga ostaje 31. siječnja.

Zakon o HRT-u: Neopravdano važan zakon?

U Sabor su upućene i izmjene Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, u kojima nema velikih izmjena u odnosu na prvu verziju. Izmjenama se, među ostalim, propisuje da se glavni urednici biraju temeljem javnog natječaja, da Nadzorni odbor i Programsko vijeće mogu raditi i kada nisu u punom sastavu, a skraćuju se i rokovi izbora vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja, skraćen s 30 na osam dana.

“Prihvatili smo sve primjedbe koje je bilo moguće razumno prihvatiti u smjeru i duhu razvoja”, kazala je resorna ministrica Andrea Zlatar.

Premijer Zoran Milanović izjavio je da je ovaj zakon izazvao “nerazmjerno puno interesa s obzirom na značaj”.

“Izboru glavnog ravnatelja HRT-a daje se više značaja nego izboru guvernera Hrvatske narodne banke”, prigovorio je Milanović. Tvrdi da ova Vlada “uvodi reda” i to tako što “mijenja zakon, sluša primjedbe i zlonamjerne kritike”, ali ne utječu na program HRT-a, nemaju “nikakve uređivačke namjere javne televizije, ne petljamo se, ne interveniramo i to nas ne zanima”.

“Postoji konkurencija koja je, nažalost, uspješnija”, izjavio je Milanović, ali je istaknuo da javna televizija emitira sadržaje koji komercijalnim televizijama nisu isplativi.

Markov trg se uskoro otvara za građane, ali…

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić najavio je da će Markov trg biti otvoren za prosvjede od 15. srpnja, ali da će se oni smjeti približiti zgradama Sabora i Vlade najviše na deset metara.

Milanović je imao potrebu kazati da je britanski Downing Street ograđen žicom i ogradama od građana, no da Vlada pristaje na ovaj ustupak jer je to “s aspekta građanskih sloboda i prava potrebno”.

“Sloboda je uvijek rizik”, zaključuje Milanović.

Automatski povratak na posao

Zastupnicima će izmjenama Zakona o pravima i dužnostima državnih dužnosnika zagarantirati povratak na posao koji su obavljali prije stupanja na dužnost u javnim i državnim službama. Međutim, na takvo što ne mogu natjerati privatne poslodavce, pa će to biti regulirano između privatnika i zaposlenika posebnim ugovorom, pojasnio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

“Ovakva odredba postoji za diplomate čiji bračni drugovi imaju pravo se vratiti na posao, to je odredba iz 1996. godine. Osobno sam je iskusio i znam barem dvoje novinara koji su se nakon tri ili četiri godine rada u diplomatskom predstavništvu vratili na posao uz blagi otpor poslodavca”, dodao je Milanović.

Čačić protiv aktualnog zakona o JPP-u

Izmijenjen je i Zakon o javno-privatnom partnerstvu, koji bi, kako tvrdi prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, trebao omogućiti brži postupak predlaganja i izrade projekata. Prigovorio je aktualnom zakonu.

“Kada Hrvatska to nije imala, napravljeni su svi projekti. Nakon što je uveden zakon nije napravljen nijedan”, kazao je Čačić dodajući da je ipak napravljeno nekoliko objekata, ali samo pod formom JPP-a, koji su ujedno i “diskreditirali taj koncept”. Okvir je bio vrlo spor i nedovoljno čist i transparentan, izjavio je.

“Sve faze mogu biti gotove između šest i 12 mjeseci, a dosad to nije bilo moguće ispod 18 mjeseci”, kaže Čačić. Propisana je i mogućnost da se u modelu JPP-a u jednom segmentu koriste javne građevine kako bi se smanjili troškovi partnera i javni troškovi. Tijekom cijelog života projekta postoji obveza o izvještavanju o fazama projekta, zaključio je Čačić.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr