Vlada se danas na svojoj redovitoj sjednici bavi uglavnom financijama. Premijer i ministri raspravljaju o prijedlogu rebalansa ovogodišnjeg proračuna, a govori se i o proračunu za sljedeću godinu te projekcijama za 2022. i 2023.

Ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je najavio kako će nakon rebalansa proračuna biti osigurano još 1,84 milijarde kuna za plaćanje duga veledrogerijama, što je nastavak rješavanja tog problema, nakon prošlotjedne uplate 300 milijuna kuna.

Premijer Andrej Plenković bi danas trebao priopćiti i iznos minimalne plaće u 2021., s obzirom na to da će na red doći i rasprava o uredbi o visini minimalne plaće. Ministar Marić je ranije najavio kako će minimalac biti veći u odnosu na ovogodišnji, ali ne otkrivši za koliko. Između ostalog, nezaobilazna tema je i stanje s epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj. Sjednica je trebala početi u 11 sati, no počela je dvadesetak minuta kasnije.

Plenković o epidemiji koronavirusa

"Broj oboljelih se ubrzava u Hrvatskoj i svijetu, danas imamo rekordni broj, broj preminulih raste, svaki dan. Brojne europske zemlje uvode strože mjere a i mi smo kako bi smanjili brzini širenja. Predma rastu brojevi, imamo nazake da mjere djeluju i da možemo za dva do tri tjedna očekivati vrhunac. Broj hospitaliziranih raste, to smo predvidjeli i osigurali smo dovoljan broj kreveta. Moramo se pridržavati mjera, jer inače neće doći do usporavanja epidemije. Vjerujem da možemo izbjeći daljnje pooštravanje mjera. O svakome od nas ovisi hoćemo li spasiti živote, radna mjesta. Pozivam sve na maksimalnu odgovornost i solidarnost. Hrvatska se u nedavnoj povijesti uspješno nosila sa izazovima, pokažimo da smo na visini zadatka. To svakodnevno pokazuju naši liječnici, medicinske sestre koji rade u teškim uvjetima. Svi smo im zahvalni. Najmanje možemo učiniti da budemo odgovorni, smanjimo druženja, držimo distancu, nosimo maske, vodimo računa o higijeni. Imam povjerenje odgovornost hrvatskih ljudi, uvjeren sam da Hrvatska to može", rekao je Plenković.

Rebalans proračuna

Što se tiče rebalansa rekao je da je dobro da ekonomski pokazatelji ukazuju na oporavak nakon prvog udara koronavirusa. "Prema informacijama, predviđa se da će 8% biti gospodarski pad, manje od procjena. Podsjetit ću da je prije izbijanja pademije politika bila usmjerena na fiskalnu održivost... Mi smo kao Vlada bili svjesni da će pandemija dovesti do značajnih negativnih posljedica, pa je iskorišten fiskalni prostor za potporu. U odnosu na projekcije za prihode iz svibnja, uspjeli smo imati bolju turističku sezonu koja se pokazala bolja od procjena. Imali smo bolju situaciju kod proračunskih prihoda, što je posljedica mjera i pripreme za sezonu. Bilježimo priljeva sredstava iz EU, no nastavak pandemije zahtijeva snažnu potporu gospodarstvu, zdravstvu. Stoga rebalansom saniramo sektor zdravstva, povećavamo za nezaposlene, pomažemo sektore koji su pogođeni pandemijom. Dodatna sredstva izdvajamo za terminal prirodnog plina na Krku", rekao je Plenković.

29,5 milijardi kuna, 8% BDP-a će biti manjak, dodao je. Za 2021. kaže da ćemo imati tranzicijsku putanju. "Izdvajamo odgovarajuća sredstva za proračun EU kao i sufinanciranje projekata na središnjoj i lokalnoj razini", rekoa je te govorio o EU sredstvima za obnovu Zagreba. U 2021. očekuje se rast od 5 posto, kazao je premijer.

"U fiskalnu projekciju uključena su sredstva iz novog instrumenta EU nove generacije - 6 milijardi eura bespovartnih sredstava, 3,6 milijardi eura zajmova. To su iznosi koji će nam biti na raspolaganju. Sredstva temeljem Nacionalnog programa i otpornosti moći ćemo koristiti do ljeta 2026. godine. Ovdje moramo biti brži i učinkovitiji u mjerama i projektima koje želimo financirati. Analizirajući detaljno rezultate pregovora smo pri procjeni da ćemo u idućih 10 godina imati, kada se zbroji višegodišnji financijski okvir, EU iduće generacije i iznos novaca koji nam je na raspolaganju prema fondu EU za solidarnost, od 683 milijuna, da bi ukupan iznos mogao ići do 24,2 milijarde eura. To je kada se zbroje sva tri modula iz kojih možemo koristiti sredstva. To je po mom sudu izrazito dobro, to smo predvidjeli u projekcijama proračuna za iduću godinu, o tome će govoriti ministar Marić", rekao je Plenković.

Rekao je da će potpisat ugovor za obnovu Zagreba i okolice. "Drago mi je da je ugovor dobio široku potporu, bit će na Vladi usvojen prvi program mjera. Želim podsjetiti da ćemo imenovati i privremenog ravnatelja Fonda za obnovu na sjednici Vlade. Avansna sredstva su isplaćena."

Minimalna plaća

Uredba koja se tiče minimalne plaće, iznosit će 4250 u bruto iznosu i 3400 u neto iznosu, rekao je Plenković. "Nakon razgovora i analiza donijet ćemo uredbu koja se odnosi na konačni iznos visine minimalne plaće za 2021. Ona će iznositi ukupno u bruto iznosu 4250 kuna, odnosno u neto iznosu 3400 kuna. To je za 187 kuna više u bruto iznosu, i točno za 150 kuna neto iznosu u odnosu na 2020. godinu. Riječ je o povećanju od 4,60 posto. Ukupno povećanje plaće od 1.1.2021. će u odnosu na 2016. kad smo došli u priliku da odnosimo odluke bit će za 900 kuna neto viša, čime je minimalna plaća porasla."

Dug veledrogerijama

Vezano za sastanke i razgovore s predstavnicima veledrogerija, Plenković je rekao da će Vlada, uz već isplaćenih 300 milijuna kuna, kroz rebalans predvidjeti dodatnih 1,34 milijarde kuna, dodatnih 200 milijuna kuna za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za plaćanje lijekova ljekarnama. Kada se sve to zajedno zbroji, riječ je o 1,84 milijarde kuna, čime bi se rokovi plaćanja sveli na 180 dana. "Smisao ovakve odluke, s obzirom na obaveze koje postoje po brojim bolnicama, je da se svedemo na obaveze koje su ostale samo unutar zadnjih 180 dana", objasnio je Plenković.

Blagdan Svih svetih

Ministar zdravstva Vili Beroš je preuzeo riječ i nadodao da se u svijetu broj zaraženih približava 44 milijuna te izvijestio o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.

Ministar Davor Božinović je rekao da je Stožer donio 7 odluka od zadnje sjednice. "Ključno je da svi shvate važno održavanja fizičke distance jer sve nove mjere posljedice su nedovoljnog pridržavanja mjera. Što se tiče eventualno novih mjera one će ovisiti o razvoju situacija. Ograničavanje kontakata je važno, svaki kontakt nosi rizik zaraze, tu su maske itd." Kaže da su inspektori od 23. do 28 izvršili preko 20 tisuća nadzora, izdali 1163 upozorenja, ispisali 34 prekršajna nadzora, naplatili preko milijun kuna kazni.

Govorio je o mobilizaciji Arene. "Na kraju pred nama je blagdan Svih svetih, duboko ukorijenjen u tradiciji. Taj običaj treba prilagoditi sadašnjem trenutku", rekao je Božinović te savjetovao da se drži epidemioloških mjera i da se proba izbjeći odlazak na groblje baš taj dan ako je to moguće.

Marić o rebalansu proračuna

Ministar financija Zdravko Marić govorio je o rebalansu proračuna. "Imamo nešto malo bolji rezultat tijekom godine u odnosu na naša očekivanja. Pad BDP-a nešto malo manji od očekivanja i nešto bolja situacija s prihodima proračuna. Oni su u odnosu na tadašnja očekivanja bolji za 7 milijardi kuna, međutim to je 12 milijardi 200 milijuna manje nego u prethodnoj godini.

Ono što raduje je situacija s doprinosima jer oni su najbolji pokazatelj situacije na tržištu rada. Uz borbu za očuvanje ljudskih života na gospodarskom planu ključna je borba za očuvanje radnih mjesta. Što se tiče rashoda oni su u odnosu na inicijalni plan veći za 8,6 milijardi kuna", rekao je je Marić te dodao da, kada gledamo opće izvore, povećanje je 6,9 milijardi.

Rekao je da je Ministarstvo zdravstva najzastupljenije u rebalansu s obzirom na dug prema veledrogerijama. Ministarstvu rada i mirovinskog sustava ide 1,4 milijarde, mirovine nisu upitne. Ministarstvu gospodarstva ide 413 milijuna kuna, Ministarstvu znanosti i obrazovanja 360 milijuna kuna, Ministarstvu poljoprivrede 270 milijuna kuna, Ministarstvu unutarnjih poslova 200 milijuna kuna, Ministarstvu regionalnog razvoja 100 milijuna kuna, Ministarstvu pravosuđa 80 milijuna kuna, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture 45 milijuna kuna, Središnjem državnom uredu za demografiju ide 45 milijuna kuna, MVEP ide 31, a Ministarstvu kulture 26 milijuna kuna.

"Rashodi su za 9,3 milijardi viši u odnosu na prošlu godinu", rekao je Marić te dodao da je 6,9 milijardi kuna isplaćeno, a to je neto isplata, a do kraja godine se očekuje da će biti isplaćeno nešto više od 8 milijardi kuna za potpore poduzetnicima i mikropoduzetnicima. "To smo financirali iz temeljnog proračuna, a tijekom proteklog vremena otvorila se perspektiva EU fondova."

Kaže da je ukupni deficit proračuna opće države 29,5 milijardi kuna, ili 8 posto BDP-a". Ovu godinu smo kompletne javne financije i proračun stavili u funkciju gospodarstva i očuvanja radnih mjesta. Što se tiče projekcija za naredne dvije godine, identične su od prije par tjedana. Nakon pada BDP-a 8 posto, predviđa se rast iduće godine od 5 posto, nakon toga 3,4, odnosno 3,1. Može se zaključiti da puni oporavak gospodarskih aktivnosti vidimo krajem 2022. godine", rekao je.

Planirani daljnji pad BDP-a iduće godine, kaže da je 2,9 posto, a nakon toga 2,1 posto, odnosno 1,6 posto.

"Novina o osobnoj iskaznici one će na posebnom čipu sadržavati biometrijske identifikatore, lice i dva otiska prstiju", rekao je Božinović.