Slučajevi mišje groznice zabilježeni su u više županija, a riječ je o virusnoj bolesti koja ostavlja ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje. Glodavci su izvor zaraze, a boraveći u prirodi ljudi se najčešće i zaraze mišjom groznicom.

Kako javlja HRT, potreban je dodatan oprez jer je za zarazu dovoljan i udah onečišćene prašine. S ljepšim danima javlja se i veća šansa da ljudi nalete na miševe koji su nositelji virusa upravo zbog boravka u prirodi.

Mjere kojih se treba pridržavati

Iako je šuma prirodno stanište glodavaca, blaga zima i obilje hrane donijeli su povećanje broja miševa i voluharica. Mogućnost zaraze može se smanjiti, no bitno je pridržavati se mjera zaštite.

"Ne sjediti izravno na tlu, ostavljati hranu i piće da dođe u kontakt s njihovim izlučevinama, ne treba piti vodu iz potoka, i ako se pridržavate tih osnova, neće doći do zaraze mišjom groznicom", objašnjava za HRT Dragan Turk, stručni voditelj Nacionalnog parka Risnjak.

Šuma nije jedino mjesto zaraze, treba nositi maske i rukavice i u podrumu i na tavanu

Čak 20-ak slučajeva mišje groznice zabilježeno je na području Gorskog kotara, ali i ne samo tamo. Podaci NZJZ-a pokazuju da su slučajevi zabilježeni i u okolici Zagreba i Karlovca te u Zagrebačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.

"Mi ih ne možemo suzbiti kemijskim preparatima prvenstveno zbog toga što su Hrvatske šume potpisnice europskog certifikata koji zabranjuje bilo kakav unos kemije, a s druge strane ne mogu se suzbiti niti klopkama jer ih i tada morate fizički ukloniti. Tako da zapravo ostavljamo prirodi da to rješava", govori Ivana Pečnik Kastner iz Uprave šuma Podružnice Delnice.

Ipak, nije šuma jedino mjesto gdje se moguće zaraziti mišjom groznicom. Rukavice i maske poželjne su i kada se čiste podrumi i tavani jer je za zarazu dovoljan jedan udah.

Oboljeli mogu završiti na dijalizi

Mišja groznica ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka, no posljedice mogu biti ozbiljne.

"Nakon inkubacije koja traje 7 do 10 dana pojave se prvi simptomi bolesti - obično temperatura praćena bolovima u lumbalnom dijelu i to predjelu bubrega. Netko može čak završiti na dijalizi dan, dva nakon čega se funkcija bubrega smiri", rekla je za HRT epidemiologinja dr. Marinka Kovačević iz Doma zdravlja Delnice.