TKO JE SUTKINJA KOJA JE PRESUDILA ZAVADLAVU? / Najmlađa od njih pet iz Kaznenog odjela i prva s titulom doktorice znanosti

Image

Višnja Strinić je prva sutkinja s titulom doktorice znanosti na splitskom Županijskom sudu

23.2.2021.
14:36
VOYO logo

Filip Zavadlav proglašen je krivim za trostruko ubojstvo u Splitu, a presudila je sutkinja Višnja Strinić. U svom dvogodišnjem mandatu na splitskom Županijskom sudu, gdje je službeno došla 1. svibnja 2018., prije toga je deset godina radila na Općinskom sudu, radila je na mnoštvo slučajeva.

Nedugo prije nego je dobila slučaj Zavadlav, ova smirena sutkinja 6. srpnja Liridonu Berishi iz Stobreča izrekla je jedinstvenu kaznu od 16 godina zatvora jer je s 14 hitaca iz kalašnjikova na TTTS-u ubio bivšeg vojnika Antu Prnjaka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
FILIP ZAVADLAV JE KRIV! /

Za trostruko ubojstvo u Splitu izrekli mu jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora; Sutkinja obrazložila presudu

Image
FILIP ZAVADLAV JE KRIV! /

Za trostruko ubojstvo u Splitu izrekli mu jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora; Sutkinja obrazložila presudu

Prva sutkinja s titulom doktorice znanosti

Najmlađa od pet sutkinja Kaznenog odjela Županijskog suda u Splitu sudit će i na trećem suđenju Slađani Novoselnik, "fatalnoj ujni" s Hvara, kojoj je u lipnju prošle godine Vrhovni sud ukinuo oslobađajuću presudu za navodno poticanje maloljetnog nećaka na ubojstvo njezina supruga i naložio novo suđenje.

Strinić je u prosincu prošle godine nepravomoćno na godinu i devet mjeseci osudila bivšeg sudionika reality showa Big Brother Antu Biuka iz Ogorja zbog razbojstva nad susjedom, a u studenome 2019. na njezinu je optuženičku klupu sjela i Antonija Božina, bivša sutkinja Stalne službe zadarskog Općinskog suda u Benkovcu, koju USKOK tereti za primanje i davanje mita te zlouporabu položaja i ovlasti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Višnja Strinić je prva sutkinja s titulom doktorice znanosti na splitskom Županijskom sudu, a u doktoratu je obradila temu o kojoj se u Hrvatskoj vrlo malo govori – eutanaziji.

"Pri odabiru teme prvo što mi je palo na pamet je čovjekovo pravo na život. Postavlja se pitanje u kakvim uvjetima umiremo, postoji li pravo na smrt. Smatram da bi svakom čovjeku trebalo omogućiti pravo na dostojanstvenu smrt. Stava sam da bi trebalo poboljšati palijativnu skrb i otvarati hospicije, no kod nas to nije popularno, nego je popularno otvarati trgovačke centre. U svakom slučaju, ta se skrb treba dignuti na jednu višu razinu i tek ako bi zakazala palijativna skrb, onda bi trebalo posegnuti za eutanazijom, ali opet pod uvjetom da je strogo kontroliraju pravosudna i medicinska tijela kako bi bila isključena mogućnost pogreške ili nekakve zlouporabe, ili da se takva mogućnost svede na minimum", rekla je tada za Slobodnu Dalmaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Fnc 16
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo