Ove godine na izbore izlazimo čak tri puta. Poklopilo se da biramo predsjednika, parlament, ali i zastupnike u Europskom parlamentu. Kolokvijalno zvani 'Europski izbori' održat će se u lipnju, a na njima ponovo biramo 12 zastupnika koji će Hrvatsku predstavljati u najvišem europskom političkom tijelu.
Iako su i ti izbori jako važni, oni su zapravo najmanje atraktivni biračkom tijelu i javnosti od svih izbora koji se provode u RH. Oni su i bitno drugačiji od ostalih izbora – naime, cijela Hrvatska na Europskim je izborima jedna izborna jedinica.
U ovom, još uvijek aktualnom sazivu, neki od naših zastupnika bili su aktivni, a neki malo manje aktivni. Hrvatske "boje" u Europi branili su Biljana Borzan, Tonino Picula, Fred Matić i Romana Jerković iz SDP-a, Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Željana Zovko i Sunčana Glavak iz HDZ-a, Ivan Vilibor Sinčić iz bivšeg Živog Zida, a sada stranke Ključ Hrvatske, Valter Flego iz IDS-a, nezavisni Mislav Kolakušić te Ladislav Ilčić iz Hrvatskih suverenista, a koji je na pola mandata zamijenio jednu od naših najpoznatijih europskih političarki, Ružu Tomašić.
Što su napravili za vrijeme svog mandata, kako su se snašli i jesu li uopće išta napravili? Tko je od njih bio 'top', a tko 'flop'? O ovoj temi razgovarali smo s političkim analitičarem Žarkom Puhovskim, koji je odmah na početku razgovora izdvojio tri imena za koja smatra da su na vrhu, odnosno da su se istaknuti.
"To su Biljana Borzan, Tonino Picula i Karlo Ressler. Njih troje su, čini mi se, najutjecajniji na oba dvije strane, i u EP i u Hrvatskoj, jer oni svi igraju na dvovisinskom razboju. Tonino Picula je prihvaćen kao neka vrsta autoriteta za čitav niz postkomunističkih sredina, za kontrolu izbora i tako dalje, Biljana Borzan je uspjela biti među pet-šest najglasnijih kada je riječ o takozvanim dvostrukim standardima za proizvodnju robe za zapadnu i istočnu europsku tržišnu zonu, a to znači da nema standarda kada su dvostruki standardi, a Ressler se uspio preko mladeži Europske pučke stranke i same Europske pučke stranke formirati u čovjeka koji tamo ima dosta značajan utjecaj, a u Hrvatskoj je najčešće zastupnik koji tumači stavove HDZ-a u Bruxellesu“, pojašnjava nam Puhovski.
Iako je Ressler jako cijenjen, nekako se stječe dojam da ga ima "malo po medijima". "Ressler je prije svega čovjek koji nema halo efekt. Nije čovjek koji se obraća masama, nema ovaj tip šarma koji treba za neku vrstu javnih nastupa, kakav ima recimo Biljana Borzan. Nema ga niti Picula, ali Picula se bavi vanjskom politikom koja je posebno područje, kojem se taj tip osvajanja masa ne smatra tako važnim", kaže Puhovski, dodajući da se Ressler bavi ozbiljnim stvarima.
"Nije sudjelovao u nikakvim skandalima i naprosto je pokazivao takozvano civilizirano lice HDZ-a u javnosti. To mu je na neki način bila funkcija. Ressler nije čovjek koji osvaja simpatije medija i on gotovo sigurno neće nikada biti vodeći čovjek, odnosno frontmen kako se to kaže, ali je čovjek koji pristojno argumentira svoje teze i u EP preko EPP-a i u Hrvatskoj", rekao je Puhovski.
Neki su razočarali
Upitan je li Ressleru uteg što je posinak doajena HDZ-a Vladimira Šeksa, Puhovski kaže da ne
"Mislim da mu to nije uteg naprosto zato što je priče o Šeksu svima navrh glave i sad svi već češće smatraju da je to pretjerivanje nego istina, jer se Šeksa prečesto spominjalo i kada je bilo za to razloga i kada nije bilo razloga", kaže.
Žarko Puhovski komentirao je i ostale zastupnike. "Još se u našim medijima pojavljuje Fred Matić, prije svega u zadnje vrijeme u okviru jedne potpuno, po mom sudu, promašene aktivnosti kao što je sabotiranje klečavaca svake prve subote u mjesecu na Trgu bana Jelačića. To je po mom sudu i strategijski i taktički besmislena aktivnost, ali on se tu na neki način pronašao. Tu i tamo se pojavi kada treba neke veteranske teme razmatrati. Bio je među aktivnijima u prve dvije godine u nekim akcijama socijaldemokratske frakcije u EP-u, ali u zadnje vrijeme se očito ubacio u neke unutarstranačke kolvulzije u SDP-u pa se sad bavi klečavcima", kaže.
Po medijima je dosta i Sunčana Glavak. " Za Sunčanu Glavak se može reći da je doista koristila svoja iskustva koje je imala kao glasnogovornica od prije, dakle da zna s medijima. Ali mislim da je i u parlamentu i u stranci ispod razine Resslera", kaže Puhovski.
"Željana Zovko je osoba koja ne zna zastupa li hrvatsku komponentu BiH ili Hrvatsku samu zapravo. To nije baš dobro s obzirom na sustav, ali je tamo nastupala više kao netko tko je malo prije svoje sadašnje funkcije bio veleposlanik BiH u Rimu; ali ne čitave BiH, nego "hrvatske" BiH", kaže ovaj analitičar.
"Tomislav Sokol se javlja u nekim stvarima, ali sasvim sporadično, a ne znam da je u EP-u nešto posebno radio. Izabran je za potpredsjednika odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača u parlamentu. Kao potpredsjednik nije najvažnija funkcija, ali ipak pokazuje jednu vrstu podrške jer je imao jednoglasnu potporu na glasanju", dodaje.
Za Puhovskog je veliko razočaranje Valter Flego. "On je veliko razočarenje. Imao je veliku šansu da iz istarskog iskustva nešto učini u onom aspektu Europske unije koji se bavi decentralizacijom. Međutim, meni nisu poznate neke važnije inicijative koje je on podnio, a da li je sudjelovao u nekima koje su drugi pokrenuli, to je moguće, ali nije toliko važno", kaže.
Romana Jerković je kao liječnica imala dobre šanse da napravi neke stvari, međutim to je po onom što mi znamo propustila. "Ona je imala neke svoje riječke inicijative i previše se unutar Hrvatske vezala uz ovu lokalnu riječku sredinu. S druge strane, nije poznato da je nešto posebno činila u Europskom parlamentu. Kada kažem nije poznato, to je uvijek barem dijelom i njihova greška jer ako mi to ne znamo, znači da nas o tomu nisu obavijestili", kaže.
Zastupnik Ladislav Ilčić u parlament je došao "u drugom poluvremenu", umjesto Ruže Tomašić. "Ilčić nije čovjek koji je popularan niti je čovjek koji je radikalan. On ima taj peh da je po karakteru osoba koja nije sklona radikalizmu, a pripada političkoj opciji koja živi od radikalizma. I on je naprosto na krivom mjestu, jer pokušava mirnim tonom i pristojnim glasom govoriti uznemirujuće i nepristojne stvari i to ne funkcionira", analizira Puhovski.
Oni koji po njegovom sudu više ne prolaze niti u EP niti u Hrvatskoj su Kolakušić i Sinčić. "Izgubili su se i u Hrvatskoj i tamo, oni su potpuno izvan igre", kaže.
Shizofrena pozicija
Na pitanje hoće li troje zastupnika koji su po njemu najviše napravili biti uzdanice svojih stranaka, Puhovski kaže da moraju biti.
"U SDP-u prije svega moraju biti zato što je SDP u unutrašnjosti toliko raspadnut da bi bilo samoubojstvo pokušati u ovom trenutku se kandidirati unutar zemlje na ovim, kako svi smatraju "pravim" izborima. Ipak svi smatraju da su europski izbori sekundarni", kaže.
"Kod nas to nije tako zbog ogromnog novca koji se dobiva, to je puno veći novac nego ovaj u Hrvatskoj. Ali politički gledano, pričuvni članovi i članice stranaka idu u EP. Međutim, kod nas to vjerojatno isto tako politički, ali i financijski izgleda drukčije", dodaje.
"Ni Borzanica ni Picula nemaju neku naročitu šansu unutar SDP-a na nacionalnim izborima, pa i zbog tih razloga im sigurno ne pada napamet da rade nešto drugo nego da se opet kandidiraju. A čak ni Grbin u svojem velikom talentu da radi političke gluposti, mislim da ne bi bio u stanju njih dvoje izbaciti s liste", rekao je Puhovski.
Što se tiče nekih novih lista u idućem sazivu EP-a, Puhovski je mišljenja da će barem polovica naših zastupnika biti novi.
POGLEDAJTE VIDEO: Jednima zadiranje u privatnost, drugima mjera sigurnosti: Europski parlament zabranio policiji korištenje sustava za prepoznavanje
Na kraju razgovora, komentirao je i koliko je različito biti političar u Europi i Hrvatskoj. "Prije svega, ta je pozicija takva da je ona još uvijek, objektivno govoreći, shizofrena. Oni su istovremeno predstavnici Hrvatske, ali su prvenstveno zastupnici i zastupnice svojih stranačkih cjelina u EP-u – dakle pučke stranke, socijaldemokratske, liberalne,- i tek onda su predstavnici Hrvatske", pojašnjava.
Dodaje da su ih krivo interpretirali. "Čak ste imali situaciju na prošlim izborima, potpredsjednica izborne komisije rekla je da na ovim izborima biramo hrvatske predstavnike u EP što je netočno. Mi biramo predstavnike iz Hrvatske u EP po zakonskom, odnosno pravnom okviru, jer oni su zastupnici različitih političkih, svjetonazorskih opcija iz Hrvatske. I oni se zbog toga, a budući da su ipak došli iz Hrvatske pa ne mogu i ne trebaju zapostaviti svoju političku i socijalnu pozadinu, oni se nalaze u toj shizofrenoj poziciji - malo su naši predstavnici, malo su liberalni, socijaldemokratski ili konzervativni", zaključio je Žarko Puhovski u razgovoru za Net.hr.
