Cijene hrane divljaju već mjesecima, a građani se svakim dolaskom u trgovinu nanovo šokiraju računima. Zbog naglog rasta cijena nekih osnovnih namirnica, Vlada RH donijela je odluku o zamrzavanju cijena za pojedine proizvode. Iako građani prema tom potezu gledaju blagonaklono, neki se pribojavaju da bi to moglo dovesti do još goreg scenarija i nestašica u budućnosti.
Je li Vladina odluka o zamrzavanju cijena pojedinih proizvoda bila pametna? Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović u razgovoru za Net.hr ističe kako je ova odluka dobra za potrošače, ako će se toga svi pridržavati. "S pozicije potrošača, cilj je da cijene ne rastu, jer su već dosta narasle. Ono što moramo razumjeti je da je to cijeli lanac", pojašnjava pa dodaje da neki trgovci najavljuju da će zamrznuti i do stotinu artikala, što znači da će biti pritisak na proizvođače da moraju ići s nižom cijenom.
Problemi za proizvođače mesa
"Takva odluka je loša za proizvodnju i to su naši proizvođači i rekli. Proizvođači svinjskog mesa su rekli da teško mogu odgovoriti na tu cijenu i da bi moglo doći do nestašica pojedinih kategorija mesa kojima su zamrznute cijene", kaže Kuskunović. Imamo iskustvo i iz susjednih zemalja, navodi. "Recimo, u Srbiji su uveli ograničenje cijena pa je nestalo i šećera, a sada nemaju niti mlijeka."
"Ako neki proizvođač vidi da mu je jednostavnije i bolje izvesti šećer i zaraditi više na nekom izvoznom tržištu nego prodavati ovdje po cijeni koja je ograničena, on će izvesti to van. To može dovesti do nestašica", pojašnjava nam ovaj analitičar. Kuskunović ističe da Vlada obećava da nestašica neće biti, jer mi smo dio zajedničkog europskog tržišta. "I inače smo ovisni o uvozu, a manje-više svi trgovci su u vlasništvu stranaca, tako da će oni vjerojatno naći neke modele da nabave proizvode iz uvoza. To znači da bi se moglo dogoditi da nam raste uvoz, koji je i inače jako velik", kaže ovaj stručnjak.
Neke poljoprivredne kulture stradale su i zbog vremenskih neprilika koje su ove godine snašle naše poljoprivrednike. "Što se tiče pšenice, tu smo bili relativno ok. Sada najavljuju da će biti manja proizvodnja kukuruza i sad je pitanje, ako velike količine odu izvan zemlje i ako kukuruz bude preskup na našem tržištu, to će stvoriti probleme proizvođačima mesa jer oni hrane stoku kukuruzom", kaže Kuskunović, dodajući da je udruga "Baby Beef" prošlog tjedna upozorila da je cijena kukuruza narasla 300 posto u odnosu na prije par godina.
Dođe li do nestašice stočne hrane, proizvođači neće imati čime hraniti stoku te će je početi rasprodavati. "Privremeno će biti nekakvog mesa na tržištu, ali dugoročno ćemo isprazniti štale. A kada se štale isprazne, njih je teško poslije napuniti", upozorava ovaj stručnjak.
Ističe da smo jako ovisni o uvozu hrane, a kao primjer navodi proizvodnju mlijeka koja je pala na nekih 40-45 posto. Zbog ovisnosti o uvozu, dođe li do bilo kakvih poremećaja na nekom globalnom tržištu, moglo bi doći do nestašice. "Kada smo ovisni o uvozu, onda smo ovisni i o rastu cijena i o tome da može doći do nestašice zbog bilo kakvih poremećaja", pojašnjava.
"Proizvođači junetine kažu da oni uz ovu sadašnju cijenu kukuruza i sadašnje stanje, već sada imaju gubitak od nekih 300 milijuna kuna. Ako se nešto ne poduzme, računaju da bi iduće godine moglo doći do pada u toj proizvodnji za nekih 40 do 60 posto. Znači da će imati manje stoke, a to znači da će onda biti manje mesa na tržištu", kaže Kuskunović.
Moguća nestašica i pojedinog povrća?
Dodaje i da je ključno kakva će biti jesenska sjetva. "Pitanje je što će se zasijati, kako će se zasijati. Troškovi su im jako narasli, pitanje je i umjetnog gnojiva i sjemena. Poljoprivrednici su čak tražili da se sije s takozvanom tavanušom, to je domaće sjeme, a ne certificirano što je propisano zakonom, a to onda donosi manje prinosa", govori Miroslav Kuskunović.
Ako neće imati novca za ulaganje u agrotehničke mjere, u umjetno gnojivo i zaštitu te pšenice, dodaje ovaj poljoprivredni analitičar, pitanje je kakvu ćemo imati proizvodnju iduće godine. "Poljoprivrednici tvrde da su ovo u povijesti najveći troškovi sjetve. Problem je već sada što će biti iduće godine, kakvu ćemo imati proizvodnju, hoće li seljaci imati novca da obave sjetvu u nekim optimalnim rokovima i pod optimalnim uvjetima - da ispoštuju sve što treba", upozorava.
Što se tiče stabilizacije cijena na tržištu, kaže da je to jako teško prognozirati. "Sada već dolazi novi problem, proizvođači povrća koji rade u staklenicima i plastenicima zbog ogromnog rasta troškova plina i električne energije govore da je jako teško podnijeti te troškove i skladištenja i rashlađivanja tih proizvoda, pa možda može doći do nestašice nekih kategorija tih proizvoda kojih dovoljno ne proizvodimo", veli Kuskunović.
Sve ovisi i o sezoni, a Kuskunović ističe da smo ove godine imali sušu u cijeloj Europskoj uniji, zbog koje je došlo do pada proizvodnje te rasta cijena. "Primjerice, govori se da će cijena kupusa biti veća od 25 do 30 posto, jer je manja proizvodnja zbog suše. Puno je tu faktora", kaže. Kuskunović upozorava da mi imamo i tu takozvanu uvoznu inflaciju. "Hrvatska uvozi hrane u vrijednosti skoro tri milijarde eura. Ako rastu cijene na tom uvoznom tržištu, rast će i kod nas", pojašnjava.
Kuskunović ističe da Hrvatska ima neiskorištene potencijale u proizvodnji hrane. "Mi smo užasno lošim poljoprivrednim politikama do sada dosta uništili proizvodnju. Sad je prilika i za proizvođače voća i povrća i ostale da krenu više proizvoditi i da imamo veću samodostatnost.
Država bi tu trebala vidjeti priliku, pogledati koji su to sektori važni i gdje investirati da bi proizvodnja hrane u budućnosti bila stabilna", zaključio je Miroslav Kuskunović u razgovoru za Net.hr.
