Najveći broj samačkih kućanstava u Hrvatskoj čine starije osobe, udovci i udovice, njih 150 tisuća. Neoženjenih, odnosno neudanih samaca je 140 tisuća, a razvedenih je 70 tisuća. Tako čak 400.000 ljudi u Hrvatskoj živi samačkim životom, što znači da se broj samaca u Hrvatskoj u zadnjih pedesetak godina udvostručio.
S podatkom da je svaki sedmi odrasli Hrvat samac, približavamo se skandinavskom prosjeku koji i dalje drži rekord.
Problem je u Hrvatskoj taj što institucije "kažnjavaju" samce pa oni tako ne ostvaruju nikakve porezne, zdravstvene, socijalne ili mirovinske olakšice.
Skuplji život za samce
"Ako je dvoje ljudi ne trebaju vam dva televizora, dva štednjaka, dvoje ljudi s tisuću eura plaće u jednom stanu sigurno bolje živi nego samac", kaže za RTL Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu. "Biti sam je na neki način luksuz, sad bismo sa stajališta državne politike mogli pitati u čemu je problem. Rekli bi da si nađete stan i budete partneri, vjenčajte se", dodaje.
Sve se više analizira visoka cijena samačkog života.
Biti samac ima svojih prednosti, ali Guardian je izračunao da Britanac koji živi sam troši 11.500 eura godišnje više u odnosu na onog tko živi s partnerom. Samci, naime, nemaju olakšice. Nestić dodaje kako postoji trend da se pomaže obiteljima i da se pomaže roditeljstvo.
Brojka koja raste
Od zadnjeg popisa prije deset godina, broj samaca je u Hrvatskoj porastao za 26 tisuća, odnosno za sedam posto.
Samci se bore sa skupljim životom, ali i sa stigmama.
Ana Šimunić s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru napisala je znanstveni članak na tu temu. Primjer stereotipa je kaže rečenica:
"Barem kad imate djecu znate za koga kupujete, ako nemate djecu, pogotovo u starijoj dobi, niste vrijedni, vaš život nije vrijedan, a zapravo se pokazalo da su samci dosta društveno angažirani."
Unatoč predrasudama i skupljem životu, na nekom idućem popisu stanovnika, broj samačkih kućanstava će vjerojatno biti još veći.