Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Što ne smijete učiniti ako dobijete otkaz?

Ostati bez posla jedna je od najstresnijih životnih situacija. Mnogi se tada, pritisnuti brojnim problemima, slome i padnu u depresiju. U vremenu kada broj nezaposlenih vrtoglavo raste, ovakve su priče postale dio naše svakodnevice. Kako se pripremiti i gdje tražiti pomoć ako se otkaz dogodi vama?

Mnogima koji ostanu bez posla brige bi bile puno manje da su upoznati sa svojim temeljnim zakonskim pravima. Na njih se nikako ne smije zaboraviti niti ih zanemariti. Društvo nezaposlenih Hrvatske ljudima pruža upravo taj oblik pomoći. Njima se mogu javiti svi oni koji su ostali bez posla, a ne znaju kako ili nisu u mogućnosti doći do onoga što im po Zakonu pripada.

‘Nekima pomažemo da ne umru od gladi ili ne potonu u depresiju’

“Dakle, mi im pokazujemo najkraći put do ostvarenja njihovih prava. Javljaju nam se ljudi iz cijele Hrvatske, a mi surađujemo i sa nekoliko iskusnih pravnika i psihologa čiji su savjeti uvijek dobrodošli u takvim situacijama. Mnogi se ljudi ne snalaze, a neki se ne usude tražiti svoja prava zbog komplicirane birokracije”, kaže Jeniseja Fištrek predsjednica Udruge nezaposlenih Hrvatske.

Prvi korak prema rješenju problema jest da se ustanovi od čega osoba koja traži pomoć živi. Mnogi su, tvrdi Fištrek, u toliko teškoj situaciji da im treba pomoći da ne umru od gladi ili ne padnu u tešku depresiju. U Društvu su zato u stalnom kontaktu s Centrom za socijalnu skrb, pa u mnogim slučajevima interveniraju i traže pomoć za pojedince kojima su potrebni lijekovi ili knjige za djecu, a za zimskih mjeseci nekima su potrebna drva ili peć.

“Imali smo slučaj žene koja je dobila otkaz u tvornici dječje obuće Zagreb. Neposredno nakon otkaza teško se razboljela, trebala je hitno operirati tumor dojke, a ostala je bez zdravstvenog osiguranja. Na kraju smo joj uspjeli srediti interventno socijalno osiguranje te dogovoriti operaciju i pregled tako da je kroz cijelu tu situacija uspjela proći dostojanstveno. Nije bila informatički pismena, no ipak je uspjela doći do informacija o nama preko usmene predaje što nam puno znači jer u Hrvatskoj je mnogo ljudi koji se ne koriste kompjuterima, a hitno im je potrebna pomoć”.

Ističe i kako su pomogli mnogim braniteljima koji nisu uspjeli ostvariti svoja prava, a bili su u zaista očajnim situacijama. No, očajni su, kaže, i mnogi mladi ljudi i to različitog stupnja obrazovanja.

“Većina njih spremna je raditi bilo što, a mi im pomognemo koliko je to u našoj mogućnosti. Za prijavu za posao popisivača imali smo pravu navalu, a mnogi nisu uspjeli doći do tog posla usprkos činjenici što imaju sve uvjete samo zato jer nemaju nikakvu vezu, a upravo su ih takvi pretekli”, dodaje Fištrek.

Osim što treba iskoristiti sve mogućnosti zakonske zaštite svojih prava te pomoć koju pružaju udruge, treba izbjeći najčešću posljedicu otkaza – zapadanje u depresiju. Mnogi, osobito zbog opće atmosfere u društvu i malih šansi za novo zaposlenje, zapadnu u teška duševna stanja te potraže pomoć psihijatra ili psihologa. Navodno se broj psihijatrijskih pregleda tijekom posljednjih nekoliko godina udvostručio, a uglavnom se radi o populaciji mlađe životne dobi.

‘Ostati aktivan i ne prepuštati se očaju’

“Najbolje je uzeti bilo kakav posao, pa onda tražiti posao u svojoj struci jer kad čovjek ništa ne radi užasno strada, počinje mu padati samopouzdanje i prepušta se očaju i tuzi. Jednostavno, ne bi ljudima preporučila da sjede doma besposleni. Postoje uvijek neki poslovi koji su, doduše, skromnije plaćeni, ali uvijek ima nekih poslova za koje su imućniji ljudi spremni platit”, rekla nam je psihologinja Mirjana Krizmanić.

Krizmanić ističe kako ne smijemo zaboraviti da je svaki posao častan, samo što smo mi puni predrasuda. U svakom slučaju, kaže, časnije je raditi nego sjediti doma.

“Naravno da se uvijek nadamo da mi nećemo biti ti koje će zadesiti otkaz, no treba biti realan i znati da se svakome od nas sve može dogoditi i da nitko nije pošteđen. Treba razmišljati unaprijed. Osim toga, najčešće postoje znakovi da se u firmi u kojoj radimo nešto događa, da dobro ne posluje. Danas posebno treba biti spreman na to jer je to nažalost dio svakodnevice. Dakle, treba biti aktivan i ne prepuštat se očaju. Uvijek razmišljati o idejama i mogućnostima, a ako sami nemamo ideja, uvijek gledati kako su se u istim okolnostima snašli drugi”, zaključuje Krizmanić.

Vezani članci:

arti-201102040166006
arti-201101240029006
arti-201102160304006
arti-201101120057006

Povratak na Net.hr