Posljednjih godina sve snažnije uviđamo utjecaj klimatskih promjena na vremenske prilike, koje su iz dana u dan sve ekstremnije. Nedavno su svjetski mediji pisali da je Španjolska probila temperaturne rekorde već u travnju, a ekstremne vrućine javljaju se i diljem Azije.
Zbog vrućeg ljeta, strahuje se i od velikih suša diljem Europe, koje su već prošle godine nanijele ogromne štete zemljama. Čeka li i nas u Hrvatskoj pakleno ljeto s visokim temperaturama i ekstremnim vremenskim uvjetima?
Temperature iznad prosjeka cijelo ljeto
Službena sezonska prognoza DHMZ-a za ljeto 2023. tek će biti izrađena kasnije u svibnju kada budu dostupni svi potrebni prognostički materijali.
"Preliminarni podaci temeljeni na nedavno objavljenim rezultatima numeričkog modela sezonske prognoze Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena iz Readinga (ECMWF) pokazuju vrlo veliku vjerojatnost za iznadprosječnu toplinu tijekom ljeta (lipanj, srpanj, kolovoz) pri čemu bi u svakom od tri ljetna mjeseca srednja mjesečna temperatura trebala biti viša od klimatološkog srednjaka", kazali su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda za Net.hr.
Što se oborine tiče, tijekom ljeta bi količina kiše u većini krajeva Hrvatske mogla biti oko prosječne, a u nekim dijelovima zemlje i malo veća od prosječne. Vjerojatnost za ostvarenje te prognoze je umjerena, dodaju iz DHMZ-a.
"Svakako treba ponoviti kako su to samo preliminarna predviđanja i da pouzdanost ovakve vrste prognoze nije velika“, ističu.
Problem bi mogla biti i - pitka voda
Klimatski modeli pružaju projekcije budućih promjena na dugoročnoj razini. Prema projekcijama koji su korišteni za 8. Nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime za razdoblje od 2041. do 2070., očekuje se sušnije ljeto u cijeloj Hrvatskoj u usporedbi s razdobljem od 1981. do 2010. godine. "Najveće smanjenje količine oborine, od 15 do 20 posto, očekuje se u Primorju, središnjoj Dalmaciji i gorskom području. Najsjeverniji i najistočniji dijelovi zemlje očekuju manje smanjenje, između 5% i 10%. Ovo smanjenje oborine može imati utjecaj na poljoprivredu i dostupnost pitke vode", pojašnjavaju nam.
Sve toplija budućnost: 'Taj obrazac će se nastaviti i dalje'
Na pitanje s kakvim bi se vremenskim ekstremima mogli suočiti Europljani ovog ljeta, iz DHMZ-a kažu da za područje od polarnog kruga na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu te od Atlantskog oceana na zapadu pa sve do gorja Ural na istoku s mnoštvom različitih klimatskih zona teško je ukratko komentirati vremenske ekstreme koji se očekuju tijekom ljeta na pojedinim dijelovima kontinenta.
"S obzirom na doživljeno prošlih godina moguća su razdoblja tijekom ljeta u pojedinim područjima s izraženom vrućinom i toplinskim valovima, u nekim dijelovima Europe grmljavinska nevremena s tučom, olujnim vjetrom i obilnom kišom, a u nekim krajevima moguća su duga sušna razdoblja", rekli su nam.
Budućnost, kako stvari stoje, će biti sve toplija. Prema rezultatima 8. Nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime za razdoblje od 2041. do 2070. na području Hrvatske od druge polovine 20. stoljeća postoji stalno zatopljenje.
"Uočeno zatopljenje na godišnjoj razini posljedica je značajnog porasta temperature zraka u svim sezonama, osobito ljeti. Godišnji broj toplih dana s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka višom od 25 °C raste ljeti, ali i u proljeće osobito na Jadranu. Taj obrazac će se nastaviti i dalje", rekli su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
"Klimatske promjene u budućnosti donose nam visoke temperature zraka ljeti uz produljena topla razdoblja i češće toplinske valove, manje oborine i, posljedično, manjak pitke vode, povećanu opasnost od požara. Naravno očekuje se porast temperature zraka u proljeće i jesen, uz izraženije promjene u jesenskom oborinskom režimu s očekivanim porastom jesenske količine oborine“, objašnjavaju.
Iako klimatske promjene već godinama uzimaju maha, o njima smo intenzivnije počeli brinuti tek posljednjih nekoliko godina. Sada, kada smo već dobrano suočeni s promjenama, postavljaju se pitanja može li se što promijeniti.
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda kažu da samo kroz predan rad na transformaciji Hrvatske u zemlju koja je otporna na klimatske promjene i klimatski neutralna, možemo se pripremiti za budućnost. Hrvatska u tom smisli već ima niz ključnih dokumenta kao što su Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u RH za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070., Procjena rizika od prirodnih katastrofa, Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja i Strategija niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050.
'Bez kvalitetnih podataka, suočavamo se s opasnošću donošenja pogrešnih odluka'
"Ključni faktor u ostvarivanju zacrtanih ciljeva su pouzdani meteorološki i hidrološki podaci specifični za područje Hrvatske. Naime, bez kvalitetnih podataka, suočavamo se s opasnošću donošenja pogrešnih odluka. Dugoročno, to je daleko nepovoljnije od nedjelovanja u vezi s klimatskim promjenama", upozoravaju, dodajući da je zadaća DHMZ-a osigurati visokokvalitetne podatke i usluge donosiocima politika, mjera i strategija.
"Kroz kontinuirani rad i modernizaciju naših motriteljskih mreža, meteorološke, hidrološke i mreže za kvalitetu zraka, to i činimo svjesni kako o uspješnosti prilagodbe ovisi koliko će pojedini dijelovi naše zemlje biti pogođeni klimatskim promjenama", kažu iz DHMZ-a.
Iako su klimatske promjene globalni i europski problem, uspjeh prilagodbe uglavnom ovisi o aktivnostima koje se provode na regionalnoj i lokalnoj razini. "Tako je na primjer upravo započeo međunarodni projekt financiran sredstvima EU-a (programa Interreg Središnja Europa) akronima Clim4Cast koji će tijekom sljedeće tri godine omogućiti razvoj prognostičkih alata za ublažavanje posljedica suše, toplinskih valova i požara. Time će se unaprijediti sustav upozorenja na ekstremne pojave na nacionalnoj i regionalnoj razini. U tom projektu je DHMZ hrvatski partner uz Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo unutarnjih poslova koji su pridruženi partneri", kažu iz DHMZ-a.
Ogroman utjecaj na zdravlje: 'Može uzrokovati povećanje smrtnosti'
Klimatske promjene ne utječu samo na vremenske prilike i neprilike. One, naime, utječu i na naše zdravlje. "Atmosferski procesi utječu na čovjeka i njegovo zdravlje direktno i indirektno. Direktan utjecaj očituje se kod vaskularnih bolesti, astme, reume ili raka kože. Dok indirektan utjecaj može imati na čovjeka pri prijenosu zaraznih bolesti, utjecaja na proizvodnju hrane, dostupnost pitke vode i infrastrukturu", pojašnjavaju nam iz DHMZ-a.
"Kako klimatske promjene utječu na atmosferske procese, očekivano onda utječu i na čovjekovo zdravlje. Jedna od posljedica klimatskih promjena je veća učestalosti i intenzitet toplinskih valova, ali i smanjenje broja zimskih hladnih epizoda. To može uzrokovati povećanje smrtnosti zbog toplinskih valova, ali je istovremeno zimsko smanjenje smrtnosti, osobito zbog kardiovaskularnih bolesti i astme, moguća pozitivna posljedica klimatskih promjena“, govore.
Porast temperature zraka i manjak oborine mogu modificirati trajanje vegetacijske sezone, što svakako ukazuje na njezin raniji početak, ali i moguće dulje trajanje. „Uz ovakve promjene u vegetaciji, oprašivanje biljaka bi započela ranije, što alergičarima može predstavljati problem u prilagodbi i liječenju. Isto tako uz promjenu temperature i oborine, pojedine alergene vrste bit će u budućnosti intenzivnije i prostorno zastupljenije, pa čak i na područjima gdje ih dosad nije bilo", pojašnjavaju.
Šire zarazne bolesti, ali utječu i na psihu
Dodatno, klimatske promjene mogu utjecati na širenje zaraznih bolesti. "Naime, promjene temperature i oborine mogu utjecati na ekologiju prijenosnika (poput komaraca i krpelja) te njihovu sposobnost prenošenja bolesti. Također, promjene u klimatskim uvjetima mogu utjecati na širenje zaraznih bolesti putem promjena u raspodjeli životinjskih vrsta koje prenose bolesti", odgovaraju iz DHMZ-a.
"Jedna od manje očekivanih posljedica klimatskih promjena na zdravlje je njihov negativan utjecaj na mentalno zdravlje ljudi. Stres, tjeskoba i depresija mogu se povećati svjedočenjem razornom djelovanju prirodnih katastrofa, gubitku domova, migracija i ekonomskih posljedica klimatskih promjena", rekli su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda za Net.hr.
