Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Što Hrvatima znači dobar život?!

Za hrvatske građane zdravlje predstavlja osnovnu pretpostavku za dobar život, pogotovu za one starije od 45 godina. Za kvalitetan život još nam je bitno da imamo vlastiti dom, sretan brak, djecu i siguran posao.

Čak za 90 posto hrvatskih građana pretpostavka za dobar život je biti zdrav, dok je na drugom mjestu, s 79 posto glasova sudionika ankete koju je proveo GfK, posjedovanje stana ili kuće.

Treće mjesto dijele – sretan brak, djeca, ali i siguran posao – svaki po 78 posto ispitanih. Sretan brak posebno nešto više ističu građani Dalmacije (84 posto) te osobe u dobi od 45 do 54 godine (82 posto). Važnost djece ističu osobe s višim i visokim primanjima (oko 88 posto), građani u Dalmaciji (84 posto), ali i dobna skupina od 25 do 34 godine starosti (84 posto), te ispitanici u Istri s Primorjem (81 posto). Siguran posao najvažniji je mladima do 34 godine (81 posto).

Financijska sigurnost izrazito je bitna mlađim ispitanicima od 15 do 34 godine starosti – 81 posto). Slijedi – dobro obrazovanje – koje je važnije najmlađima (od 15 do 24 godine – 80 posto ) i zatim sljedećoj dobnoj skupinu od 25 do 34 godine (70 posto). Slično je i sa željom da se ima punu kontrolu nad vlastitim životom jer dobne skupine od 15 do 34 godine to žele u 70 ili više posto slučajeva.

Sljedeće dvije kategorije po važnosti su – zanimljiv posao i duhovni razvoj. Imati zanimljiv posao je prioritet kod vrlo mladih (15 do 24 godine – oko 80 posto) i onih između 25 i 34 godine (70 posto). Duhovni razvoj, pak, nešto više preferiraju

ispitanici između 25 i 34 godine (69 posto) te žene (67 posto).

Zagrepčani vole putovanja, a Dalmatinci dobar automobil

Polovina građana cijeni bavljenje hobijem, odnosno imanje dovoljno slobodnog vremena. Hobiji i slobodno vrijeme su opet važniji mlađima između 15 i 34 godine (od 62 posto do 69 posto), ali i građanima Istre i Primorja (63 posto).

Više putovati želi prvenstveno dobna skupina od 25 do 34 godine, ali i građani Zagreba s okolicom (po 50 posto). Opremljenost domova proizvodima visoke tehnologije važnija je za mlade od 15 do 24 godine, te i za one od 55 do 64 godine (31 posto), za muškarce (31 posto) i stanovnike Istre s Primorjem (37 posto).

Odjeća, obuća i drugi detalji kod odijevanja imaju manje značenje za dobar život, a najviše je važna mladima od 15 do 24 godine (oko 32 posto). Luksuzni automobil i/ili drugi auto u obitelji ima veće značenje kod mladih od 15 do 24 godine (26 posto) te građanima Dalmacije (25 posto).

Još smo daleko od Zapada

Istraživanje GfK pokazalo je i da se hrvatsko društvo kontinuirano mijenja. Tako gradsko stanovništvo sve više cijeni užitak i uzbuđenje, jednostavnost, autentičnost te su mu važnija životna iskustva od posjedovanja materijalnih dobara.

Ipak, u odnosu na razvijeni svijet manje se brinemo o zdravom načinu života, manje smo ambiciozni, manje radimo, nismo previše kritični pri kupnji i manje koristimo nove medije. Primjerice, Facebook na Zapadu koristi 27 posto, u Hrvatskoj svega 12 posto građana.

Prethodni članci:

arti-201005110496006
arti-201004140375006

Povratak na Net.hr