Mnogi su građani, ali i vladajući optužili trgovce i obrtnike da su iskoristili priliku uvođenja eura za neopravdano povećanje cijena. Ipak, sudeći prema službenim podacima - efekt zaokruživanja cijena bio je minimalan, javlja Danas.hr.
"Trebalo bi provjeriti njihove diplome, jer očito u matematici ne znaju puno", smatra Ivona Arić iz Zagreba.
"Malo je suludo i čudno, ali što ćemo – što je tu je", dodaje Vera Zobek iz Zagreba.
No, divljanje cijena pokazuju i najnoviji podaci Eurostata prema kojem je šećer u prosjeku skuplji za 30 posto, a zatim slijede kruh i žitarice. Za 17 posto je rasla i cijena mesa, a gotovo 14 posto ulje i mast.
Stručnjaci tvrde da je na skuplju košaricu utjecalo i zamrzavanje cijena devet osnovnih proizvoda, među kojima je i mlijeko.
"Mi možemo vidjeti na slučaju maslaca kojem je već u 10. mjesecu cijena u cijeloj Europskoj uniji padala, u Hrvatskoj cijena maslaca rasla, evo sad skoro do prije tjedan-dva", objašnjava konzultantica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, Zvjezdana Blažić.
Realna životna inflacija realističnija od statističke
Ipak, procjena Državnog zavoda za statistiku kaže – inflacija u siječnju pada na i dalje visokih 12,7 posto.
"Statistika bilježi nekoliko stotina artikala, dobar dio tih artikala ne kupujemo i onda inflacija izgleda manja nego kada idemo u dućan ili benzinsku pumpu i kupujemo stvari za kuću – tu je porast cijena 30, 50 ili 60 posto i to je naša realna životna inflacija i onda je puno realističnija od ove statističke", tvrdi Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus.
"Zahtjevi prema poljoprivrednim proizvođačima jako su veliki, ovi uvjeti što se događa s ekstremnim klimatskim udarima, zelene politike EU – ipak upućuju na to da hrana ne može biti jeftina kao što je bila", dodaje Blažić.
Koliki je ukupni rast cijena trebala bi od idućeg tjedna pokazati i bijela lista trgovaca s cijenama 300 različitih proizvoda. Od deset trgovačkih lanaca cijene će dostavljati samo tri.
"To pokazuje da je država imala puno više pirotehnike nego istinske artiljerije da zaista nešto učini, barem vatrogasno u smanjenju cijena. Puno je više trebalo činiti prošle godine u pripremi, kontrolnim mehanizmima, zakonskoj regulativi – ne možete apelima i galamom zamijeniti zakonodavni okvir", govori Vedriš.
"Od svih tih silnih akcija i aktivnosti potrošači zapravo nemaju ništa, imaju ogorčenje i revolt, hodaju od dućana do dućana i zaključuju kako je stalno nešto skuplje", tvrdi Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
