Nakon što se situacija s koronavirusom počela smirivati, na površinu su isplivali psihički poremećaji. Zbog Vladine kampanje cijepljenja, u javnosti se pojavila psihoza, iako psihijatar Goran Arbanas tvrdi da je cilj zaštititi građane.
“Covid je ozbiljna bolest. Ljudi na kampanju različito reagiraju, ljudi različito reagiraju na ono što čuju. Neki se boje, neki odbijaju, no različito reagiraju na ovu kao i na svaku kampanju. Među necijepljenima ima različitih motiva, bilo da se boje ili se ne žele cijepiti iz nekog drugog razloga. Netko će se cijepiti jer mu se život olakšava zbog posjedovanja potvrde, netko se cijepi jer se boji za svoj život, nekoga će poznate osobe potaknuti… No neke ništa neće potaknuti”, rekao je Arbanas za N1.
Nagrade su djelotvornije
Smatra da razlozi odbijanja cijepljenja nisu jednoznačni te da bi u kampanji trebalo ispitati različite pristupe, ali ne i kazne.
"Znamo da nagrade djeluju bolje nego kazne, pa bi trebao izabrati nagrađivanje. Kažnjavanje kod većine ljudi izaziva otpor. No nemamo jednu mogućnost i nećemo jednom akcijom nagovoriti veći broj ljudi da se cijepe. Treba ići u različitim smjerovima.
Ne treba biti ista akcija za starije i za mlađe. Možda se stariji, bolesni, brinu što će biti s njihovim zdravljem ako se cijepe. Treba im pojasniti koliko je to korisno za njihovu uspješnu starost. Mlade ljude će vjerojatno potaknuti nešto drugo – ako organizirate koncert na koji će moći ući samo cijepljeni – to je možda korisnije nego uvjetovati mlade na cijepljenje na drugi način”, rekao je Arbanas.
Potresi pogubniji za psihu
Situaciju su dodatno pogoršali i potresi, koji su, kaže Arbanas, ozbiljniji po psihu nego pandemija. “Potres su svi s pogođenog područja doživjeli – svi su se tresli i svi poznaju taj osjećaj. No kod covida su neki imali susret s njim, a neki nisu. Dokle god smo suočeni s ugrožavanjem zdravlja, ne javljamo se psihijatru, a anksioznih i depresivnih poremećaja ima sve više. Danas ih je više nego što ih je bilo prije korone”, rekao je liječnik.
Dodaje kako je u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče smješteno sve više ljudi s depresivnim i anksioznim dijagnozama. Kaže da je i dalje bauk javiti se psihijatru, iako postoje uspješne metode liječenja duševnih bolesti.
“To je još jednim dijelom bauk, ali manje nego prije 10-20 godina. Ljudi su se promijenili, posebno je mlađima to manji bauk. Moram pohvaliti medije, jer se često može čuti da su duševne bolesti teške, i da se poziva da se ljudi javljaju. No i dalje je otići psihijatru veći bauk nego otići drugom liječniku.
Dio ljudi se ne javlja jer misle da nema pomoći za duševne bolesti. Postoje sigurne metode liječenja, a znamo da postoji period od nekoliko mjeseci kada ljudi od pojave bolesti pokušavaju pronaći rješenja, a potom, kada ne uspiju pronaći rješenje, traže od liječnika opće medicine uputnicu. Psihijatrija se bavi prvenstveno liječenjem duševnih bolesti. U nekim situacijama je korisnije razgovarati sa psiholozima, socijalnim pedagozima”, poručio je Arbanas.
Rekordna depresija
Prema nekim procjenama, tvrdi, depresija će za 10 godina biti druga najčešća bolest na svijetu. Tome će vjerojatno kumovati i situacija s koronavirusom.
Treba razlikovati one ljude koji su imali blage simptome, te one koji su imali ozbiljne simptome. Kod životno ugroženih se često javljaju posljedični simptomi. Oni ovise i o težini korone i o strukturi ličnosti”, zaključio je doktor Arbanas.
